Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro izjavio je da su odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Venecuele u osnovi vođeni interesom za naftu, a ne brigom za demokratiju ili borbom protiv trgovine drogom.
„Nafta je u srži ovog pitanja. Dakle, to su pregovori o nafti. Vjerujem da je to logika Donalda Trampa. On ne razmišlja o demokratizaciji Venecuele, a kamoli o trgovini drogom“, rekao je Petro u intervjuu za CNN, dodajući da Venecuela „ima ono što se smatra najvećim rezervama nafte na svijetu“.
„Venecuela nije centar trgovine drogom“
Petro je naglasio da se Venecuela ne smatra velikim proizvođačem narkotika, te da samo relativno mali dio globalne trgovine drogom prolazi kroz tu zemlju.
Prema podacima Kancelarije UN za droge i kriminal (UNODC), Venecuela nije zemlja koja proizvodi kokain. Od 3.700 tona koke proizvedene širom svijeta, više od 2.500 dolazi iz Kolumbije, dok se Venecuela ne pojavljuje na mapama proizvodnje.
Poruka američkim vojnicima
Na pitanje ima li poruku za američki narod, Petro je odgovorio:
„Moja poruka je ona koja se upućuje svim pripadnicima specijalnih snaga SAD: vaša funkcija, kako kažu u zakletvi, jeste da se borite protiv ugnjetavanja. To sam ponavljao na ulicama SAD, i to me je koštalo“, rekao je Petro.
Podsjetimo, Stejt department mu je poništio vizu nakon Generalne skupštine UN u septembru, kada je pozvao američke vojnike da „ne poslušaju Trampa“ i da „ne usmjeravaju puške na čovječanstvo“.
Sukob sa Trampom
Petro je u otvorenom sukobu s američkim predsjednikom od Trampovog povratka u Bijelu kuću.
Tokom protekle godine, kolumbijski lider oštro je kritikovao imigracionu politiku Trampove administracije, njenu podršku Izraelu i vojne aktivnosti u Latinskoj Americi.
U utorak je Petro optužio SAD da pokušavaju nametnuti svoju volju susjedima, uporedivši njihove postupke s imperijalizmom.
„Sjedinjene Američke Države se ne mogu smatrati imperijom, već jednom od nacija među ostalima“, poručio je Petro.
Sankcije i optužbe
U oktobru je Ministarstvo finansija SAD uvelo sankcije Gustavu Petru, optuživši ga da ima ulogu u „globalnoj ilegalnoj trgovini drogom“. Kolumbijski predsjednik odlučno je negirao optužbe, ističući da je njegova vlada zaplijenila više kokaina nego bilo koja druga u istoriji.
„Toliko da sam posljednjih godina uspio osigurati da rast zapljena daleko nadmašuje rast uzgoja“, rekao je Petro.
Na pitanje zašto Tramp to ne priznaje, Petro je odgovorio:
„Zbog ponosa. Misli da sam subverzivni nasilnik, terorista i slično, jednostavno zato što sam bio član M-19 (kolumbijskog gerilskog pokreta aktivnog 1970-ih i 1980-ih).“
„Problem Madura je demokratija, ne droga“
Petro smatra da ga SAD porede s predsjednikom Venecuele Nicolasom Madurom, iako, kako kaže, nema dokaza o Madurovim vezama s trgovinom drogom.
„Problem Madura zove se demokratija… nedostatak demokratije“, rekao je Petro, dodajući da „nijedna kolumbijska istraga nije pokazala vezu između trgovine drogom i Madura“.
Stari savez, novi problemi
Kolumbija je decenijama bila najpouzdaniji saveznik Vašingtona u Latinskoj Americi, posebno u oblastima bezbjednosti i odbrane.
Međutim, posljednjih godina odnosi su zahladili. Iako je administracija bivšeg predsjednika SAD Džozefa Bajdena 2022. godine Kolumbiju označila kao „glavnog saveznika van NATO-a“, tenzije su ponovo porasle.
Američki državni sekretar Marko Rubio istakao je da su problemi Washingtona vezani za Petra, a ne za institucije u Kolumbiji:
„Naši odnosi s narodom Kolumbije, njenim ekonomskim sektorom i institucijama su jaki i trajni – i biće takvi dugo nakon što ova osoba više ne bude predsjednik“, poručio je Rubio.
Bonus video:




