Gostujući na Radio Beogradu, Knežević je ocijenio da je paradoks to što je srpski jezik najbrojniji po broju govornika, dok je u Ustavu Crne Gore jedini službeni jezik crnogorski.
„Na prvom mjestu je srpski jezik po broju govornika. Na drugom mjestu je crnogorski sa oko 34 odsto. Onda imamo bošnjački, albanski, romski pa hrvatski. Taj naš srpski jezik, koji je lingvistička većina, danas je samo jezik u službenoj upotrebi i izjednačen je sa bošnjačkim, albanskim, romskim i hrvatskim, dok je crnogorski jedini službeni jezik“, rekao je Knežević.
On je istakao da DNP ne traži ukidanje crnogorskog jezika, već isključivo dopunu Ustava kojom bi i srpski bio normiran kao službeni jezik.
„Nismo željeli da diramo crnogorski jezik. Tražili smo samo dopunu Ustava, da uz crnogorski i srpski bude službeni jezik. Nakon sprovedenog popisa 2023. godine stekli su se uslovi da se to normira“, naveo je Knežević.
Predsjednik DNP-a smatra da dio parlamentarne većine ne želi da prihvati takvo rješenje, iako je, kako kaže, u aktuelnom sazivu Skupštine nikad više poslanika srpske nacionalnosti.
„Ne žele da srpski jezik postane zvanični jezik Evropske unije kada Crna Gora postane članica. U ovoj parlamentarnoj većini nikad više nije bilo Srba, ali očigledno nema političke volje da se ispravi ova nepravda“, rekao je Knežević.
Govoreći o drugim političkim pitanjima, osvrnuo se i na trobojke istaknute u Zeti povodom 13. jula, navodeći da predstavljaju simbol identiteta i volje većine građana tog kraja. Ponovio je i da bi, ukoliko jednog dana postane premijer i bude imao parlamentarnu većinu, njegov prvi potez bio povlačenje priznanja tzv. Kosova, dok bi prva zvanična posjeta bila Beogradu.
Bonus video:
Komentari (0)