Delegacija Demokratske narodne partije (DNP), predvođena predsjednikom Milanom Kneževićem, zajedno sa predsjednikom Opštine Zeta Mihailom Asanovićem i predsjednikom Skupštine opštine Zeta Aleksandrom Kojičićem, položila je danas vijence na spomen-obilježje palim borcima u Drugom svjetskom ratu u Zeti. Obilježavanju Dana državnosti prisustvovali su i brojni građani Zete, kao i poštovaoci slobodarske tradicije Crne Gore.
Knežević je svim građanima i građankama Crne Gore uputio čestitku povodom 13. jula, ističući da je ovaj datum „zlatnim slovima upisan u istoriju naše zemlje kao primjer i nauk da Crna Gora nikada ne ljubi lance, bez obzira na snagu neprijatelja“.
Prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi
On je podsjetio da je prvi veći ustanak protiv fašističkih okupatora na Balkanu izbio 7. jula 1941. godine u Srbiji, dok istorija bilježi da je Trinaestojulski ustanak u Crnoj Gori bio prvi masovni narodni ustanak u porobljenoj Evropi.
„To svjedoči o hrabrosti našeg naroda, koji nije pokleknuo ni pred silama Osovine, već je izgovorio svoje istorijsko ‘NE’ okupatoru, potvrđujući da je Crna Gora zemlja slobodara, vazda bila i ostala“, poručio je Knežević.
Veza sa Berlinskim kongresom
Govoreći o značaju ovog datuma, predsjednik DNP-a istakao je da se Trinaesti jul 1941. godine simbolično nadovezuje na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu Crna Gora priznata kao 27. nezavisna država u svijetu, uz teritorijalno proširenje.
„Zato se danas treba sjetiti Njegoša, Svetog Petra Cetinjskog, Marka Miljanova i svih velikana koji su kroz vjekove utirali slobodarski i državotvorni put Crne Gore“, rekao je Knežević.
Protiv istorijskog revizionizma
On je naglasio da ni u današnjem vremenu ne smije biti mjesta istorijskom revizionizmu i pokušajima zamjene teza.
„Ne može se dozvoliti da se okupatori predstavljaju kao oslobodioci, a da se oni koji su se borili za slobodu proglašavaju okupatorima. Istorijske činjenice moraju ostati temelj našeg kolektivnog pamćenja“, zaključio je Knežević.
Bonus video:
Komentari (0)