Bivši premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić javno je podržao profesora dr Iliju Srdanovića i studentski pokret u Srbiji, povezujući iskustvo političkih promjena u Crnoj Gori 2020. godine sa aktuelnim protestima u Srbiji.
Međutim, takvo povezivanje teško je prihvatiti bez ozbiljnih ograda.
Litije u Crnoj Gori bile su masovni, mirni i molitveni skupovi organizovani u odbranu svetinja Srpske pravoslavne crkve, vjerskih prava i tradicionalnih vrijednosti.
Nasuprot tome, blokade u Srbiji predstavljaju politički i društveni protestni pokret u kojem se, prema ocjeni redakcije Pogleda, mogu prepoznati i elementi lijevih i anarhističkih ideja, kakve zastupaju pojedini protestni pokreti širom Evrope.
Upravo zato postavlja se pitanje kako Krivokapić, koji je politički izrastao na talasu litija, danas pronalazi paralelu između pokreta za odbranu svetinja i blokada koje imaju sasvim drugačije ciljeve i politički kontekst.
Pravo bivšeg premijera da podrži studente u Srbiji niko ne dovodi u pitanje. Međutim, litije nisu bile politički projekat ljevice, već izraz otpora naroda zbog ugrožavanja prava njegove Crkve.
Zato povezivanje iskustva litija sa današnjim blokadama u Srbiji zahtijeva mnogo ozbiljnije obrazloženje od pozivanja na zajedničku želju za promjenama.
U nastavku prenosimo poruku Zdravka Krivokapića u cjelosti, kako bi čitaoci mogli sami da sagledaju njegove stavove:
Kao čovjek koji je bio neposredni učesnik tih događaja, uvjeren sam da su litije i blaženopočivši mitropolit Amfilohije dali presudan doprinos buđenju narodne snage i povjerenja. Njihova mirnoća, istrajnost i dostojanstvo pomogli su ljudima da prevaziđu strah i prepoznaju snagu zajedništva.
To se na izborima susrelo sa dubokim nezadovoljstvom građana korupcijom, nepravdom i osjećajem da su institucije otuđene od naroda. Visoka izlaznost, odgovornost ljudi koji su čuvali izbornu volju i odlučnost građana omogućili su mirnu smjenu dugogodišnje vlasti.
Naše iskustvo nosi i ozbiljnu opomenu: izbornu pobjedu treba sačuvati dosljednošću nakon izbora. Smatram da je izborom neustavne 43. Vlade iznevjeren smisao pobjede 30. avgusta i povjerenje velikog broja građana. Želja za pravednijim društvom ne smije postati sredstvo za partijske dogovore i raspodjelu funkcija.
Upravo zato danas sa nadom gledam na studente u Srbiji. U njihovoj istrajnosti i zahtjevu za odgovornošću prepoznajem snagu koja može pokrenuti duboke društvene promjene. Svako društvo ima svoj put, ali potreba za istinom, pravdom i dostojanstvom svima nam je zajednička.
Podržavam profesora dr Iliju Srdanovića i ljude kojima su studenti ukazali povjerenje. Vjerujem da znanje, čestitost i spremnost da se služi zajednici mogu dobiti povjerenje građana i nadvladati politiku koncentracije moći i neodgovornosti.
O budućnosti Srbije odlučuju njeni građani. Želim im slobodne i poštene izbore, mirno ostvarenje njihove volje i institucije koje će tu volju poštovati. Vjerujem da studenti i građani koji žele promjene mogu pobijediti i otvoriti prostor za odgovorniju vlast.
Kao neko ko je učestvovao u smjeni vlasti u Crnoj Gori, želim da poručim i ovo: najveća obaveza pobjednika počinje dan nakon izbora. Tada se povjerenje opravdava pravednijim institucijama, jednakim pravilima i odgovornošću svakog nosioca vlasti.
Bratskoj Srbiji želim promjene koje će trajati i vlast koja će ostati vjerna građanima. Vjerujem da njeni građani znaju da razlikuju zrno od kukolja i da imaju snage da svoju nadu pretvore u bolju budućnost.
Bonus video:
Komentari (0)