Odluka Vlade Crne Gore da naknadno odobri spomen-ploču u Morinju, postavljenu 2022. godine mimo propisanih procedura, otvorila je pitanje koliko se politika aktuelne vlasti zaista razlikuje od one koju je godinama sprovodio DPS Mila Đukanovića.
Vlada je 19. oktobra odlučila da ploča ostane na postojećoj lokaciji, sa nepromijenjenim natpisom, pozivajući se na javni interes i evropske integracije.
Međutim, činjenica da je spomen-obilježje prvobitno postavljeno bez potrebnih saglasnosti, zbog čega je inspekcija naložila njegovo uklanjanje, otvara pitanje da li je naknadno mijenjanje zakonskog okvira postalo način da se opravdaju ranije sporne odluke.
Nastavak politike prethodne vlasti?
Ploču su 2022. godine postavili tadašnji ministri Ranko Krivokapić i Raško Konjević, a njen natpis izazvao je oštre polemike zbog istorijskih kvalifikacija događaja iz devedesetih.
Umjesto da se sporna pitanja riješe kroz otvoren dijalog i preispitivanje sadržaja natpisa, aktuelna vlast odlučila je da ga prihvati u neizmijenjenom obliku.
Posebno je problematično što se odluka dovodi u vezu sa zahtjevima Hrvatske i evropskim integracijama. Time se otvara pitanje gdje prestaje diplomatski kompromis, a počinje odustajanje od samostalnog odlučivanja o osjetljivim istorijskim pitanjima.
Promjene vlasti, ista politika?
Građani koji su podržali političke promjene 2020. godine očekivali su drugačiji odnos prema zakonitosti, istorijskim pitanjima i državnim interesima.
Odluka o Morinju zato predstavlja ozbiljan politički test za Spajićevu Vladu.
Jer, ako se odluke prethodne vlasti, koje su svojevremeno osporavane kao nezakonite, danas naknadno potvrđuju, opravdano je postaviti pitanje šta se u politici Crne Gore suštinski promijenilo.
Bonus video:
Komentari (0)