Predstojeći samit Evropske unije i Zapadnog Balkana, zakazan za 25. novembar u Briselu, mogao bi da bude prvi ozbiljan spoljnopolitički test za Studentsku listu, pobjednika parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra u Srbiji.
Prema nacrtu deklaracije u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, evropski lideri namjeravaju da ponove dva zahtjeva koja su u suprotnosti sa pojedinim obećanjima iz programa Studentske liste: sprovođenje sporazuma Beograda i Prištine i usklađivanje sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući sankcije Rusiji.
Time se otvara pitanje kako će buduća vlast u Beogradu pomiriti evropske integracije sa javno iznesenim stavovima o Kosovu i Metohiji i odnosima sa Ruskom Federacijom.
Brisel traži sprovođenje sporazuma, Studentska lista najavljuje provjeru ustavnosti
U nacrtu deklaracije navodi se da izostanak normalizacije odnosa Beograda i Prištine predstavlja prepreku evropskom putu obje strane, zbog čega se zahtijeva sprovođenje svih dogovora postignutih uz posredovanje EU.
„Podrška u okviru Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan (Plan rasta) uslovljena je konstruktivnim angažovanjem partnera, uz mjerljiv napredak i opipljive rezultate u normalizaciji njihovih odnosa“, navodi se u dokumentu koji prenosi RSE.
Međutim, Studentska lista u svom programu najavljuje protivljenje jednostrano proglašenoj nezavisnosti tzv. Kosova i njegovom članstvu u međunarodnim organizacijama.
Posebno je značajna najava da će svi ranije postignuti sporazumi biti podvrgnuti ocjeni ustavnosti, uz odbacivanje sprovođenja njihovih eventualno neustavnih odredaba.
Program predviđa i procesuiranje odgovornih predstavnika prethodne vlasti ukoliko se utvrde krivična djela povezana sa zaključivanjem i sprovođenjem neustavnih sporazuma na štetu Srbije.
Takvo opredjeljenje otvara pitanje šta će se dogoditi ukoliko nova vlast utvrdi da su pojedine odredbe sporazuma koje Brisel zahtijeva u suprotnosti sa Ustavom Srbije.
Evropska unija sporazum iz 2023. godine i njegov Ohridski aneks, koje Srbija nije formalno potpisala, smatra obavezujućim i njihovo sprovođenje povezuje sa napretkom Srbije u evropskim integracijama.
Sankcije Rusiji - drugi veliki izazov
Druga tačka mogućeg neslaganja odnosi se na zahtjev Brisela da se države Zapadnog Balkana usklade sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije.
To podrazumijeva i sprovođenje sankcija Rusiji, kao i sprečavanje njihovog zaobilaženja.
Evropski lideri, prema nacrtu deklaracije, namjeravaju da pohvale države koje su se već uskladile sa evropskom politikom, dok će ostale pozvati da učine isto.
Ipak, program Studentske liste predviđa drugačiji pristup.
„Republika Srbija će zadržati principijelno stanovište o neuvođenju restriktivnih mjera prema Ruskoj Federaciji“, navodi se u programu.
Studentska lista najavljuje i očuvanje tradicionalnog partnerstva sa Moskvom, uključujući saradnju u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija po pitanjima teritorijalnog integriteta Srbije.
Time se njeno programsko opredjeljenje razlikuje od zahtjeva Brisela za potpunim usklađivanjem sa evropskom politikom sankcija.
Evropska perspektiva i politička obećanja
Na samitu 25. novembra evropski lideri trebalo bi da ponove da budućnost Zapadnog Balkana vide u Evropskoj uniji, uz ocjenu da proširenje predstavlja geostrateško ulaganje u mir, bezbjednost i stabilnost.
Od država regiona očekuju se ubrzavanje reformi, poštovanje evropskih vrijednosti, dobrosusjedski odnosi i rješavanje otvorenih sporova.
U nacrtu deklaracije posebno se osuđuju veličanje ratnih zločinaca, negiranje genocida i istorijski revizionizam, uz poziv na poštovanje presuda međunarodnih i domaćih sudova.
Ipak, za Srbiju će dva najosjetljivija pitanja ostati ona koja su i prethodnih godina izazivala neslaganja sa Briselom - Kosovo i Metohija i sankcije Rusiji.
Za razliku od prethodne vlasti, Studentska lista sada ima javno objavljen program u kojem su stavovi o oba pitanja jasno formulisani.
Predstojeći samit mogao bi zato da pokaže koliko prostora postoji za usklađivanje evropskih zahtjeva sa obećanjima nove parlamentarne većine i da li će upravo Kosovo i odnosi sa Rusijom postati prvi ozbiljan spoljnopolitički izazovi za buduću Vladu Srbije.
Bonus video:
Komentari (0)