Uvod u scenario sukoba

Dok se u javnosti i dalje govori o potrebi smirivanja tenzija, u pozadini se već mjesecima razrađuju scenariji koji nemaju mnogo veze sa diplomatijom.

„Baltički blickrig“ kao koncept

U vojno-političkim krugovima sve češće se pominje takozvani „baltički blickrig“, koncept koji podrazumijeva direktan i brz sukob Rusije i NATO-a na istočnom krilu Evrope.

Ta ključna teza – da se razmatra konkretan model brzog vojnog udara – više nije rezervisana samo za uske analitičke krugove, već je počela da izlazi i u javnost kroz izjave zvaničnika i simulacije.

Procjene i smirivanje tenzija

Zanimljivo je da se paralelno sa tim upozorenjima pojavljuju i poruke koje pokušavaju da spuste tenziju. Estonska obavještajna služba EFIS u svom izvještaju iz 2026. godine jasno navodi da nema indicija da Rusija planira napad na Estoniju ili bilo koju drugu članicu NATO-a u toj godini.

Slična procjena, kako se nagovještava, mogla bi da važi i za naredni period. Međutim, taj oprezni ton ne briše činjenicu da se istovremeno razvijaju detaljni scenariji potencijalnog sukoba.

Suvalki prolaz kao ključna tačka

Jedan od ključnih elemenata tih razmatranja jeste Suvalki prolaz, relativno uzak pojas između Litvanije i Poljske, širok oko 100 kilometara. Taj prostor ima strateški značaj jer povezuje Kalinjingradsku oblast sa ostatkom regiona, a sa druge strane se naslanja na Bjelorusiju.

Upravo tu se, prema procjenama zapadnih medija, najčešće locira mogući početak sukoba. Nije bez razloga što se na tom području od 2017. godine redovno održavaju vojne vježbe u kojima učestvuju snage Litvanije, Poljske, Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva.

Klasična vojna dinamika

Sam plan koji se naziva „baltički blickrig“ nema dodirnih tačaka sa modernim pojmovima poput sajber napada ili hibridnog djelovanja. Naprotiv, u njegovom središtu je klasična vojna dinamika: tenkovske kolone, vazdušno-desantne operacije i borbe u urbanim sredinama evropskih gradova. U takvom scenariju, upozoravaju analitičari, postoji i rizik eskalacije ka mnogo ozbiljnijim oblicima sukoba.

Rokovi i upozorenja vojnih zvaničnika

Kako vrijeme prolazi, sve više se govori i o konkretnim rokovima. General Karsten Brojer, načelnik Bundesvera, još 2024. godine ukazao je da Rusija povećava proizvodnju tenkova i jača svoje kapacitete do nivoa koji je opisao kao kolosalan.

Prema njegovim procjenama, do 2029. godine Rusija bi mogla da ima dovoljno snaga za potencijalni sukob sa baltičkim državama. Te ocjene kasnije je potvrdio i njemački ministar odbrane Boris Pistorijus, naglašavajući da dio analitičara vidi čak i raniji mogući okvir – 2028. godinu.

Stavovi NATO-a

Sličan ton dolazi i iz vrha NATO-a. Generalni sekretar Mark Rute govorio je o mogućnosti sukoba u narednih pet godina, dakle do oko 2030, uz poruku da se mora razmišljati o pripremama kakve Evropa nije vidjela još od vremena prethodnih generacija.

Te izjave dodatno hrane percepciju da se ne radi samo o teoriji, već o scenarijima koji se ozbiljno uzimaju u obzir.

Operativni planovi i mobilizacija

Na terenu, to se već pretvara u konkretne planove. Njemačka, prema pisanju Volstrit žurnala, razvija opsežan dokument pod nazivom „Operativni plan Njemačka“ ili OPLAN, koji ima čak 1.200 stranica.

U njemu se razrađuje mobilizacija do 800.000 vojnih i civilnih lica, uz precizno određivanje luka, puteva i logističkih pravaca za premeštanje snaga ka istočnom krilu NATO-a. Njemački generali to tumače kao način da se potencijalni sukob spriječi demonstracijom spremnosti.

Simulacije mogućeg sukoba

Istovremeno, niz simulacija pokušava da odgovori na pitanje kako bi takav scenario mogao da izgleda u praksi. Litvanski Centar za ratovanje sledeće generacije razvio je takozvani „litvanski scenario“, u kojem su učestvovali bivši visoki vojni zvaničnici poput američkih generala Filipa Bridlava i Bena Hodžisa.

Njihov zaključak bio je da bi sukob mogao izbiti već 2027. godine. Još zanimljivije, njemački list Die Welt u saradnji sa Centrom za ratne igre Univerziteta Helmut Bundesvera simulirao je sličan scenario za kraj 2026. godine, u kojem Rusija postiže većinu svojih ciljeva na Baltiku za svega nekoliko dana.

Procjene stručnjaka i obavještajnih službi

Šira analitička zajednica pokušava da sve to uklopi u jedinstvenu sliku. Studija Harvardskog Belfer centra obuhvatila je 35 stručnjaka koji procjenjuju da bi sukob mogao početi između 2028. i 2030. godine.

Danska obavještajna služba FE u februaru 2025. godine dodaje još jednu dimenziju, navodeći da bi smirivanje situacije u Ukrajini moglo otvoriti prostor za nove tenzije u Evropi do kraja decenije.

Zaključak i dvostruka slika bezbjednosti

Sve to zajedno ostavlja utisak neobične dvostruke slike: sa jedne strane poruke o smirenju i odsustvu neposredne prijetnje, a sa druge razrada detaljnih scenarija koji predviđaju brz i intenzivan sukob između Rusije i NATO-a upravo na Baltiku.

Bonus video: