Dolazak nosača aviona „Abraham Lincoln“ u vode Bliskog istoka, kao dio „prelijepe armade“, kako ju je opisao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, predstavlja najveće gomilanje američkih vojnih sredstava u regionu otkako su bombarderi B-2 bacili bombe teške 13.668 kilograma na tri iranska nuklearna postrojenja u junu prošle godine, piše „Fajnenšel tajms“.

Američko gomilanje snaga i moguća blokada nafte

List navodi da se u Vašingtonu i širom regiona spekuliše da bi SAD mogle uspostaviti blokadu iranskog izvoza nafte, po modelu koji je ranije primijenjen prema Venecueli.

Američka mornarica je u međuvremenu premjestila dva razarača u blizinu Ormuskog moreuza, uskog plovnog puta na ulazu u Persijski zaliv, kroz koji prolazi gotovo trećina svjetske morske trgovine naftom.

Rizici eskalacije u Ormuskom moreuzu

Američke pomorske snage koje su raspoređene u tom području „sposobne su da poremete komercijalni saobraćaj u Zalivu, odnosno da sprovode operacije presretanja“, kazao je jedan zvaničnik, dodajući, uz uslov anonimnosti, da je blokada nafte izuzetno rizična opcija.

„Na tako malom prostoru, prozor za reagovanje na prijetnje od raketa, dronova ili malih čamaca znatno je manji, što povećava rizik od pogrešne procjene“, upozorio je sagovornik lista.

Iranske prijetnje i opasnost po globalno tržište

„Fajnenšel tajms“ podsjeća da je Iran više puta prijetio zatvaranjem Ormuskog moreuza, kao i blokiranjem izvoza nafte drugih država u regionu ukoliko se Teheranu nametne blokada. Kao primjer navodi se 2019. godina, kada su iranski posrednici napali energetsku infrastrukturu Saudijske Arabije, čime je izvoz iz te zemlje bio onemogućen sedmicama.

Dugotrajniji napad na Iran ili ozbiljan poremećaj isporuka nafte i gasa iz Zaliva mogao bi izazvati nagli rast globalnih cijena energije, dok bi Iran mogao pokušati da minira Ormuski moreuz.

Nejasni ciljevi Vašingtona

Bivši zvaničnik Pentagona i američkih specijalnih operacija Set Džons ocijenio je da SAD planiraju upotrebu vojne sile i ofanzivno i defanzivno, ali da ciljevi ostaju nejasni.

„Ono što je manje jasno jesu ciljevi“, rekao je Džons.

Američke snage i oružje u regionu

Prema dostupnim podacima, Sjedinjene Američke Države već imaju između 30.000 i 40.000 vojnika raspoređenih u regionu, uključujući pet vazdušnih komandnih jedinica sa oko 70 aviona. U okolnim vodama prisutno je i pet ratnih brodova, uključujući dva razarača, uz snažne sisteme protivvazdušne odbrane.

Na nosaču aviona „Abraham Lincoln“ nalazi se vazduhoplovno krilo sa desetinama aviona i helikoptera, među kojima su borbeni avioni F-18, stelt lovci F-35, kao i avioni za elektronsko ratovanje EA-18 „Grouler“.

Udarna grupa nosača aviona dovela je u region oko 5.000 dodatnih vojnika i tri razarača naoružana raketama „Tomahavk“ i municijom za protivvazdušnu odbranu.

Dodatni sistemi odbrane i ranjive baze

SAD su posljednjih dana poslale i desetak borbenih aviona F-15 na Bliski istok, kao i dodatne sisteme protivvazdušne odbrane THAAD i „Patriot“, koji su, prema riječima američkog zvaničnika, namijenjeni zaštiti američkih trupa i savezničkih snaga od moguće iranske odmazde.

Amerikanci su takođe premjestili i veći broj aviona za dopunu gorivom i transport u region.

Gomilanje snaga podsjeća na raspored koji je prethodio američkom bombardovanju u junu, iako je sadašnjeg obima nešto manjeg intenziteta. Ipak, bivši zvaničnici upozoravaju da bi Iran predstavljao znatno ozbiljniji izazov – naročito ako bi cilj bio promjena režima u Teheranu.

Smatra se da bi osam stalnih baza i još 11 drugih lokacija koje SAD imaju na Bliskom istoku mogle biti izložene odmazdi, pri čemu se kao potencijalna glavna meta navodi sjedište CENTCOM-a sa oko 10.000 američkih vojnika u vazduhoplovnoj bazi Al Udeid u Kataru.

Bonus video: