Blažo Marković istakao je gostujući u emisiji „Redakcija“ na Kurir televiziji da je vođa kavačkog klana pod kontrolom američkih bezbjednosnih službi.

Bezbjednost ili nadzor: gdje je granica

U trenutku kada bezbjednost postaje jedno od ključnih pitanja u regionu, sve češće se otvara dilema ko zapravo kontroliše javni prostor i gdje je granica između legitimne zaštite i nezakonitog nadzora? Najnoviji slučaj iz Crne Gore, povezan sa Tamarom Zvicer i njenim suprugom Radojem Zvicerom, jednim od najtraženijih bjegunaca u Evropi i vođom kavačkog klana, ponovo je skrenuo pažnju na ovu osjetljivu temu.

Kamere koje pokrivaju gotovo svaki ugao, visoki zidovi i složeni sistemi obezbjeđenja više ne djeluju isključivo kao zaštita privatne imovine. Naprotiv, sve češće otvaraju pitanje da li se iza toga krije šira kontrola kretanja građana i prikupljanje različitih informacija o njihovom svakodnevnom životu?

Marković: polemika zakasnila godinama

Gostujući u emisiji „Redakcija“ na Kurir televiziji, predsjednik pokreta „Novi ljudi nova snaga Srbije“, Blažo Marković, ocijenio je da aktuelna polemika dolazi sa velikim zakašnjenjem. Prema njegovim riječima, sistemi video-nadzora postoje godinama unazad, ali su tek sada postali predmet ozbiljnijih rasprava.

On ističe da su kamere i ranije bile prisutne, posebno u periodima intenzivnih obračuna kriminalnih grupa, ali da tada nisu izazivale pažnju institucija. Marković smatra da je trenutni fokus djelimično posljedica pritisaka u procesu evropskih integracija, posebno u oblasti zaštite podataka o ličnosti.

„Policija koristi te snimke kada god se dogodi incident, bilo da je riječ o težim krivičnim djelima ili saobraćajnim nezgodama. Zato je nejasno zašto se sada problematizuje nešto što je godinama bilo korisno u praksi“, poručio je Marković, dodajući da se time, kako kaže, šalje poruka međunarodnim institucijama o navodnom napretku u regulisanju ove oblasti.

Tvrdnje o Zviceru i ulozi FBI

„Zvicer je već u FBI kao zaštićeni svjedok“

Dodatni akcenat u emisiji izazvale su i tvrdnje Blaža Markovića o sudbini Radoja Zvicera. On je iznio uvjerenje da se vođa kavačkog klana više ne nalazi u bijegu, već pod kontrolom američkih bezbjednosnih službi.

Marković je naveo da vjeruje da je Zvicer već u rukama FBI i da se čeka „povoljan trenutak“ za njegovo pojavljivanje u svojstvu zaštićenog svjedoka. Prema njegovim riječima, kao jedan od rijetkih preživjelih iz vrha kriminalne strukture, Zvicer bi mogao imati ključnu ulogu u razotkrivanju šire mreže povezanosti između kriminalnih grupa, ali i pojedinih struktura vlasti i bezbjednosnog aparata.

„U tom slučaju mnogi lanci bi mogli da budu uzdrmani, ne samo u Crnoj Gori već i šire u regionu“, ocijenio je Marković, dodajući da bi takav scenario mogao pokrenuti domino-efekat u borbi protiv organizovanog kriminala.

Šta kaže zakon o video-nadzoru

S druge strane, advokat Andrija Marković ukazuje da se pitanje video-nadzora ne može posmatrati isključivo iz praktičnog ugla, već da mora biti utemeljeno u zakonskim okvirima. On podsjeća da je u Srbiji, kao i u Crnoj Gori, ova oblast regulisana kombinacijom više propisa, prije svega Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i Zakonom o privatnom obezbjeđenju.

U praksi to znači da građani imaju pravo da postave kamere na svojim objektima bez posebnih dozvola, ali isključivo u svrhu zaštite imovine i bezbjednosti. Međutim, granica je jasna — kamere ne bi smjele da zahvataju javne površine ili tuđe posjede.

„Problem nastaje kada kamera snima unutrašnjost tuđeg objekta ili dvorišta. Tada se ulazi u zonu kršenja zakona, za šta su predviđene visoke novčane kazne“, objašnjava advokat.

Tehnologija ispred zakona: siva zona nadzora

Ipak, praksa često pokazuje drugačiju sliku. Stručnjak za bezbjednosne sisteme Miloš Jovanović naglašava da postoji značajan jaz između zakonskih normi i realne upotrebe tehnologije. Posebno ističe dileme oko takozvanih „360 stepeni“ kamera.

„Nijedna kamera ne snima istovremeno u punom krugu. Riječ je o uređajima koji se mogu daljinski usmjeravati i imaju izuzetno snažan zum, što otvara prostor za zloupotrebe“, kaže Jovanović.

On ukazuje na „sivu zonu“ u kojoj se korisnici ovih sistema nalaze — kamera može biti usmjerena na sopstveni posjed, ali se u svakom trenutku može pomjeriti i obuhvatiti tuđu imovinu, bilo iz ličnih razloga ili čak uz saglasnost komšija.

Bonus video: