Odluka predsjednika države Jakova Milatovića da ne potpiše set ekonomskih zakona, koji bi obezbijedili implementaciju projekta Evropa sad 2, politička je i motivisana je podgoričkim izborima. To smatra ekonomski analitičar Predrag Zečević, koji je u razgovoru za portal Javnog servisa naveo da Milatović na ovaj način opstruira sprovođenje programa koji je ključan za ekonomski razvoj Crne Gore. Ovaj stav dijeli i poslanik NSD Dejan Đurović, ali poručuje da će poslanici brzo ponovo usvojiti pomenute zakone.
Milatović je na juče održanoj pres konferenciji saopštio da Skupštini na ponovno razmatranje vraća zakone o PDV, akcizama i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.
Između ostalog, upozorio je da taj treći zakon ugrožava Fond PIO i upozorio da će poslanici biti direktno odgovorni za smanjenje penzija budućih penzionera.
Potom je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije rekao da Milatović opstruira Program Evropa sad dva i da je apsolutna laž da će se u budućnosti smanjivati iznos penzija.
Zečević ukazuje da je Milatović, prije ovih, već vratio 11 zakona na ponovno odlučivanje.
“Što se tiče ove nove predsjednikove odluke, rekao bih da je prije svega politička odluka, motivisana važnim podgoričkim izborima. S jedne strane, Milatović je izrazio zabrinutost zbog fiskalne održivosti programa, tvrdeći da on nije fiskalno neutralan i da može izložiti javne finansije rizicima, posebno ukoliko ne dođe do očekivanog privrednog rasta. Prema njegovom stavu, predložene mjere poput smanjenja doprinosa za penzijsko osiguranje i uvođenja novih poreza mogu dugoročno oslabiti penzioni fond, a time i socijalni sistem Crne Gore”, podsjeća Zečević.
S druge strane, kako smatra, ova odluka izaziva političke tenzije.
“Jer, prema mom mišljenju, Milatović privremeno blokira izuzetno važne reforme koje bi donijele povećanje plata i smanjenje nezaposlenosti. Njegova odluka je dovela do produbljivanja sukoba s premijerom Spajićem, koji smatra da predsjednik opstruira sprovođenje programa koji je ključan za ekonomski razvoj Crne Gore. Ovaj politički sukob može dodatno usložniti saradnju između predsjednika i vlade, što bi moglo odgoditi primjenu reformi i povećati neizvjesnost na političkoj sceni”, navodi Zečević.
Smatra da nema razloga za zabrinutost i da treba što prije početi sa primjenom programa Evropa sad 2 i, kako navodi, ponovo izglasati te ekonomske zakone.
Na istoj liniji je i poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović, koji smatra da je Milatović neodgovornim ponašanjem, koje je očigledno postala ustaljena praksa, “naslijeđena od njegovog prethodnika Mila Đukanovića, pokušao da dovede u pitanje ekonomski boljitak i budućnost građana, a sve pod maskom navodne „brige“ za iste”.
“Ono što svakako treba da relaksira građane jeste da je ovaj, po mnogo čemu očajnički potez, samo dio predizborne kampanje i da predsjednik Milatović bezuspješno pokušava da glumi oca nacije (pošto je titulu predsjednika svih građana izgubio onog momenta kada se distancirao od 222 hiljade građana koji su glasali protiv Mila Đukanovića)”, poručio je Đurović.
Narodni predstavnici u Skupštini Crne Gore su prije svega, kaže Đurović, za razliku od gospodina Milatovića, ozbiljni i odgovorni ljudi, koji se ne kockaju sa njihovim platama i penzijama.
Skupština je nedavno usvojila set ekonomskih zakona koji su potrebni za početak primjene programa Evropa sad 2, kojim je predviđeno povećanje zarada svim zaposlenim u Crnoj Gori. Zakonskim rešenjima koje je izglasala vladajuća većina, predviđeno je, između ostalog, ukidanje dijela doprinosa za PIO na teret poslodavca i umanjenje na teret zaposlenih.
Uvedena je i nova stopa PDV-a od 15 procenata koja će ujednačeno tretirati smještaj i hranu u ugostiteljskim objektima.
Usvojenim zakonskim izmjenama predviđen je, takođe, proširen akcizni opseg i uvedena akciza na “mirna” vina .
“Svi zakoni koje predsjednik države vrati na ponovno odlučivanje u parlamentu, biće po najhitnijem postupku ponovo izglasani, te će tada Jakov Milatović biti primoran da ih potpiše ili snosi ustavne posledice, kao i sud građana”, istakao je Đurović.
Ono što je, kako navodi, zaista komično jeste činjenica da se predsjednik Milatović pomalo zanio u vraćanju ovih zakona, pa je tako „vratio“ zakone koji mu nisu ni dostavljeni od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
“Bilo kako bilo, za razliku od Milatovića, parlamentarna većina će omogućiti da minimalne plate od 1. oktobra budu 600 eura za srednjoškolce, odnosno 800 eura za visokoškolce”, zaključio je Đurović.