Predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, Simonida Kordić kazala je večeras gostujući u emisiji Slobodna zona sa Draženom Živkovićem da smo odavno izašli sa terena prava i ušli u sivu zonu gdje se politički interesi pokušavaju ostvariti rastezanjem prava.
„Predsjednik nije predložio mandatara a bio je obavezan da to uradi. On se ponašao kao da je njegovo ovlašćenje ili Ustavna obaveza konstitutivnog karaktera umjesto onog da on samo on konstatuje mandatara. On je predložio da se raspusti Skupština prijeteći da će on to uraditi ukazom. On to ne može uraditi“, kazala je ona.
Zabrinjavajuće je što neke kolege tumače Ustav separativno, kao da su to posebne jedinice koje ne funkcionišu kao cjelina.
„Predsjednik može da donese ukaz u pojedinim situacijama ali to je metod stupanja na snagu neke odluke. Skupština donosi Zakone, predsjednik ukazom potpisuje, ali on ih ne donosi. Njegova uloga u donošenju zakona je ista kao i u konstatovanju mandatara. Mi smo i dalje u pat poziciji, neriješenoj situaciji, gdje predsjednik nije preuzeo šta je trebao da preduzme i sad vlast funkcioniše na leru, da bi država elementarno funkcionisala“, kazala je ona.
Kordićeva tvrdi da se u ovom trenutku mi nalazimo u stanju hitnosti i ona navija za politički dogovor, za šta navija da je pravi put, po pitanju sudija Ustavnog suda, čime bi riješili situaciju oko izbora mandatara, ili da je makar uvede u pravne tokove.
„Ipak, mi imamo druge organe koji su funkcionalni. Možemo pokrenuti druge postupke da ispitamo pravnu ispravnost nosilaca državnih funkija a ne tiče se Ustavnog ili protivustavnog djeovanja. Postoji i sfera protivzakonskog djelovanja. Mi možemo u okviru Zakona o Skupštii i Vladi ispitati i okvir predsjednika države“, podvlači Kordić.
Komentarišući situaciju održavanja izbora bez Ustavnog suda, iako on formalno postoji, ali ne može da donese odluku, kaže Kordić i dodaje da ulazimo u izbore bez pravne zaštite čime je ovaj proces nelegitiman.
„Ako bilo ko podnese žalbu, obesmišljava čitav proces. To je još jedna nevjerovatna situacija u kojoj smo se našli iz različitih razloga. Kada su trebali da budu održani izbori i dalje je funkcionisao Ustavni sud, međutim, izbori se odlažu ciljano, protivustavno, upravno za ovaj period za koji se znalo da će još jedan sudija Ustavnog suda otići u penziju. Sa druge strane se nije činilo ništa o postizanju 2/3 većine da bi se ta institucija odblokirala“, kazala je Kordićeva.
Kazala je i da su prije nedjelju dana završili intervjue sa svim kandidatima i stvorili uslove da se odbor izjašnjava o kandidatima kako bi se mogao postići 2/3 sporazum i zakazala odbor za narednu nedjelju kada bi odbor trebao da se izjašnjava o kandidatima.
„Da bi ga odbor predložio Plenumu, mora imati 7 članova koji glasaju. Oni kandidati koji dobiju najviše glasova, a najmanje 7 svaki, onda idu pred Plenum i onda se Plenum izjašnjava“, kazala je Kordićeva i dodala da je ista situacija kao i sa izborom Sudskog savjeta da se ide na 3/5 podršku iako će izbori biti završeni.
Naglašava da ako postoji spremnost da se izaberu makar 4 kandidata ali bez glasova DPSa nema tog izbora.
„Vidjećemo postoji li politička volja da se državni organi formiraju ili će biti partijske opstrukcije i na taj način će štititi njihovog predsjednika“, kazala je ona.
Ustav, kako navodi, nije pisan sa idejom da će ga neko zloupotrijebiti, kaže Kordić ali i dodaje da može vrlo lako da se desi da predsjednik za mandatara predloži osobu za koju je siguran da sigurno neće imati podršku, a onda bi Skupština izgubila mandat.
„Mi smo prosto prihvatili koncept da izbori ne važe i da izborna volja ne utiče na formiranje vlasti. Došli smo u situaciju da u poslednje dvije godine nismo imali funkcionalnu Vladu. Imali smo ekspertsku i manjinsku Vladu ali ni jedna nije imala utemeljenje u Parlamentu. Da to tako može, ne bi se birao Parlament, ili bi se samo birala Vlada ili ih ne bi bilo uopšte. Potpuna stabilnost koja je neophodna da država funkcioniše postiže se tako što Parlament bira Vladu preko većine“, kazala je ona i dodala da je ovo na nivou azbuke.
Međutim, navodi ona, sve je prihvatljivije od onoga što je Ustavom predviđeno. Poslednju riječ moraju svakako dati pravosudni organi.
Borba