Manjinska vlada je od izglasavanja nepovjerenja u Skupštini 19. avgusta imenovala 64 funkcionera, među kojima je sedam članova Odbora direktora Elektroprivrede (EPCG), po pet članova Odbora direktora nacionalne avio-kompanije Tu Montenegro i Savjeta za investicije, kao i 18 članova Savjeta za zaštitu potrošača.
Među novoimenovanima su i vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda i carina Vladimir Bulajić, njegova pomoćnica Tatjana Vujisić, kao i pet vršilaca dužnosti u Ministarstvu finansija na pozicijama direktora Direktorata.
U Odbor direktora Tu Montenegra imenovani su predsjednik Pavle Ljesar, dok su za članove imenovani Orhan Hodžić, Suad Đelović, Mirko Škerović i Vukadin Stojanović.
Za vršioca dužnosti direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove imenovan je Vladimir Đaković, za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za inovacije i tehnološki razvoj u Ministarstvu nauke i tehnološkog razvoja imenovana je Marijeta Barjaktarović Lanzardi, Jovana Ostojić imenovana je za v.d. sekretara Ministarstva prosvjete…
U Savjet za zaštitu potrošača imenovani su Jasna Vujović, Zoran Vukašinović, Marina Radulović, Saša Lješković, Igor Jovanović, Spasoje Đurđić, Svetlana Đurović, Nataša Raičević, Ana Tripković Marković, Olivera Leković, Nikola Dožić, Željko Tomović, Ivana Đuranović Sudar, Sonja Veljić Vlahović, Jadranka Vojvodić, Sanja Živković, Boban Melović i Miličko Milikić.
Tako je manjinska vlada Dritana Abazovića, uprkos upućenim kritikama prethodnim vladama, koje su zapošljavale u tehničkom mandatu, nastavila sa istom praksom. Zapošljavanje u tehničkom mandatu bilo je najizraženije 2020. godine, kada je vlast izgubio DPS, a i vlada Zdravka Krivokapića je u tehničkom mandatu imenovala funkcionere na značajnim pozicijama, poput direktora Uprave prihoda i carina, gdje je postavila Rada Miloševića koji je u srijedu podnio ostavku.
Manjinska vlada je osim kritike najavila i konkretne korake po pitanju sprečavanja zapošljavanja u tehničkom mandatu. Ključni korak u tom pravcu trebalo je da bude zakon o Vladi, čiji je nacrt i predstavljen u julu i kojim je predviđeno i da u tehničkom mandatu Vlada neće moći da donosi odluke o imenovanju i zaduženju. I ovu odredbu o zaduženju, manjinska vlada je nedavno „prekršila“, jer je rebalansom predvidjela dodatno zaduženje do kraja godine od 280 miliona eura.
Nacrtom zakona o Vladi predviđeno je i da Vlada ubuduće može imati 14 ministarstava i najviše dva ministra bez portfelja.
Apsolutna zabrana zapošljavanja nemoguća
Muk navodi i da bi, u svakom slučaju, zakonsko regulisanje rada Vlade u tzv. tehničkom mandatu pomoglo i u tom smislu je i predloženo rješenje u Nacrtu zakona o Vladi, koje bi pripisalo da poslovi Vlade kojoj je prestao mandat obuhvataju isključivo poslove koji se odnose na izvršavanje redovnih zakonom utvrđenih finansijskih i drugih obaveza koji ne stvaraju nove finansijske obaveze.
– Dodatno bi se propisalo da Vlada kojoj je prestao mandat ne može vršiti postavljenja, davati saglasnosti na postavljenja, osim ako se ona sprovode u skladu sa redovnom procedurom i započetim postupcima. Treba imati u vidu da apsolutna zabrana zapošljavanja nije moguća, ali bi ovakvo rješenje obezbijedilo kontinuitet već planiranih zapošljavanja, za kojima je iskazana potreba, i posebno osporilo legitimitet Vlade da samovoljno imenuje i postavlja rukovodeći kadar, koji se nalazi na osjetljivoj liniji razgraničenja između političkih i profesionalnih pozicija – poručila je Muk.
Istraživač javnih politika Instituta Alternativa Milena Muk ocijenila je da Vlada koja je izgubila legitimitet u Skupštini treba da se uzdržava ne samo od zapošljavanja već od bilo kog vida neplanirane i vanredne javne potrošnje.
– Činjenica je da brojna ministarstva i uprave tokom mandata ove vlade nisu donijeli kadrovske planove sa projekcijom zapošljavanja kada je trebalo, u zakonski predviđenom roku, pa je tim prije upitno što period tehničkog mandata koriste za te stvari. Sve to je posljedica jedne paradoksalne činjenice da je Vlada pala prije nego što je uspjela da uspostavi unutrašnju organizacionu strukturu. Ujedno, još jedna je potvrda koliko je besmisleno ulaziti u drastične reorganizacije, povećanje broja ministarstava, izmjena naziva uprava i kozmetičkih prilagođavanja djelokruga rada uprava, naročito ako je izvjesno da je riječ o Vladi sa tankom političkom podrškom i neizvjesnim trajanjem, što je sve bio slučaj sa aktuelnom manjinskom vladom, ističe Muk.
NACRTOM ZAKONA O VLADI PREDVIĐENO JE I DA VLADA UBUDUĆE MOŽE IMATI 14 MINISTARSTAVA I NAJVIŠE DVA MINISTRA BEZ PORTFELJA
Navodi da odredbe zakona o Vladi, sve i da je usvojen, teško da bi se mogle primijeniti na aktuelnu Vladu.
– Čini mi se da njeni članovi ni nemaju konsenzus da li da se uvode ograničenja tokom tehničkog mandata, sve to smo mogli da vidimo na sjednici Vlade kada je raspravljan aktuelni Nacrt zakona o Vladi, kazala je Muk.
Iz Vlade nam nisu odgovorili na pitanja dokle se stiglo sa ovim zakonom, kao ni kada će biti usvojen.
Izvor: Dan