Predsjednik SAD Donald Tramp želi da povrati ono što je prethodna američka administracija „uložila“ u krvavi, posrednički rat u Ukrajini. Riječ je o pozamašnoj sumi od 300 milijardi dolara. Tramp sada igra ulogu mirotvorca, koji uopšte nije zainteresovan ko je u ovom sukobu u pravu, a ko ne. On nastupa kao magnat specijalizovan za nekretnine, a to je uloga koju je igrao veći dio života.
Pod Bajdenovom administracijom, SAD su upumpale stotine milijardi dolara u Ukrajinu, u nepromišljenoj opkladi da će strateški poraziti Rusiju.
Način na koji Tramp vidi ukrajinski sukob je „neuspjeli posao“, u kome su Amerikanci postupali prilično lakomisleno. Svejedno, on je rešen da naplati vojnu i ekonomsku pomoć Kijevu, da je pretvori u „dug“ i da na tome, po mogućnosti, dobro zaradi.
Ovaj rat su finansirali Vašington i Brisel, primećuje politički analitičar Finijan Kaningem za sajt „Fondacija strateške kulture“. Prema tome, „oni su odgovorni za pokolje i uništenje. Oni su huškači i protagonisti rata i treba da, i finansijski i pravno, odgovaraju za ratne zločine“.
SAD i Evropska unija su izgubile ovu podlu opkladu, dodaje Kaningem. Rusija je pobjedila u posredničkom ratu i sada iscrpljuje kijevski režim, koga podržava NATO. Tramp sada želi da od korumpiranog nacističkog režima u Kijevu dobije pristup retkim mineralima u vrijednosti od 500 milijardi dolara.
Postoje, uostalom, velike šanse da Ukrajina nema rudna bogatstva za koje Tramp pretpostavlja da ih ima i da ih je hunta u Kijevu značajno preuveličala. Bilo kako bilo, zaključuje Kaningem, teritorija koja bi trebalo da sadrži vrijedna rudarska nalazišta već se nalazi u ruskim rukama.
Bolan i ponižavajući poraz za SAD i njihove NATO saveznike
Zašto se Trampu toliko žuri da okonča sukob u Ukrajini?
Dimitri Laskaris je advokat, novinar i politički aktivista, koji je niz godina radio kao advokat za neke od vodećih korporacija na Volstritu. Laskaris kaže da su Trampova priznata poslovna veština i „umjetnost dogovaranja“ prilično precjenjeni. On je propali samo oligarh koji je nekoliko puta bankrotirao i uspjeo da se volšebno spasi.
Prema riječima Laskarisa, Trampov predlog da Pojas Gaze pretvori u „bliskoistočnu rivijeru“ tipičan je za njegov beskrupulozni i brutalni stil. To je, u stvari, etničko čišćenje – eklatantan ratni zločin masovnih razmjera, koje Tramp predstavlja kao „umjetnost dogovoranja“.
Kako tvrdi Laskaris, ovo ne sluti na dobro za drugu Trampovu veliku ambiciju: da postigne mirovni sporazum sa Rusijom.
Zapravo, prema mišljenju Laskarisa, Tramp je, kao i drugi američki lideri, „nesposoban da postigne sporazum“. Sumnjivo je i da li Tramp uopšte razumije stvarni uzrok sukoba u Ukrajini.
Stvari su, međutim, krajnje jednostavne: Rusija je dobila ovaj rat, a Tramp nema načina da promjeni njegov ishod. Tramp će, na koncu, biti primoran da prihvati stroge uslove Rusije, što znači bolan i ponižavajući poraz za SAD i njihove NATO saveznike.
Svojim arogantnim i bezobzirnim ponašanjem, zaključuje Kaningem, on samo ubrzava kolaps američke imperije. On je više zvijezda rijalitija nego predsjednik SAD. Njegov slogan MAGA (Učinimo Ameriku ponovo velikom) mogao bi se na koncu da se ispostavi kao MAVA (Učinimo Ameriku ponovo slabom).
Trampov nervni slom
Tramp, doduše, ne želi rat sa Rusijom. Rusija je spremna da izgradi sistem dobrih odnosa sa Amerikom, ali, kako tvrdi ruski filozof Aleksandar Dugin u emisiji „Eskalacija“ na Radio Sputnjiku, isključivo pod svojim uslovima. Ti su ciljevi zacrtani od samog početka Specijalne vojne operacije: denacifikacija, demilitarizacija i neutralnost Ukrajine. Svi se, u stvari, svode na isto: na denacifikaciju.
Telefonski razgovor ruskog predsjednika sa Trampom i ponašanje ruske delegacije na čelu sa Vladimirom Medinskim na razgovorima u Istanbulu, počinju da razjašnjavaju rusku poziciju. „Otvoreni smo za pregovore“, primjećuje ruski mislilac, „za razgovore o bilo kakvim modelima, ali imamo svoje crvene linije, koje se protežu daleko izvan onoga što javno saopštavamo. Izjašnjavamo se po potrebi, suptilno i promišljeno, u zavisnosti od naših odnosa sa Zapadom.“
Nedavno se Tramp, u postu na svojoj društevoj platformi, upitao zašto svi njegovi planovi o miru propadaju. Takođe, u toj poruci Tramp kaže da je Rusiji potrebna cijela, ili gotovo cijela Ukrajina: „Oduvijek sam znao da je Putinu potrebna cijela Ukrajina. Niste mi vjerovali.“
Tramp se tome opire i prijeti, dodaje Dugin: „Ako Rusija trijumfuje, kaže Tramp, ona će se srušiti pod teretom sopstvene pobjede. Uslijediće i novi napadi i ucjjene, ali istina je očigledna: cijela Ukrajina nam je zaista potrebna.“
Ovaj Trampov post je pun konfuzije, u njemu se miješaju žestoke prijetnje i uvrede sa oštrom retorikom. Tramp je, zaključuje ruski mislilac, doživio „nervni slom“.
„Da, to je bio nervni slom. Ali, u isto vrijeme, Tramp je odlično razumio da je Rusiji potrebna cijela Ukrajina, za šta on, za sada, nije spreman.“
Ipak, Tramp se, u suštini, pita: „A šta da radim?“. Odnosno: „Šta mi, Amerikanci, sada treba da da uradimo?“. On, tumači Dugin, priprema svijet da se Amerika, a tako to vide i zapadni mediji, postepeno povuče iz direktnog sukoba sa Rusijom i da po svaku cienu izbjegne dalju eskalaciju.
Ukrajina je unutrašnja stvar Rusije
A time razgovor već prelazi u drugu ravan, dodaje ruski mislilac: na strateški svjetski poredak i na moguće ekonomske veze. „A to znači da se direktan vojni sukob između nas i SAD bliži kraju. Ka tome idemo.“
To ne znači da će sjutra nastupiti mir. Rat će se nastaviti, još neko vrijeme. Do kada? Do ljeta, jeseni? To uopšte nije bitno. „Sada skupljamo snage za odlučne vojne korake“, kaže Dugin. „Do konačne pobjede.“ Sve dok Ukrajina ne postane suštinski drugačija, ovaj rat se neće završiti.
Odnosno: Ukrajina mora da se vrati jedinstvenom kulturnom, geopolitičkom i političkom ruskom prostoru, nastavlja ruski mislilac, i upravo zbog toga ne smije da ostane ni traga neonacističkim, terorističkim, ekstremističkim grupama na njenom tlu.
Tramp će na koncu morati da prizna da je čitava Ukrajina unutrašnja stvar Rusije.
To je zaista mir, ali pod ruskim uslovima.
Pogled.me/RT Balkan