Nedavni razgovori predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Kremlju označili su važnu etapu u razvoju rusko-srpskih odnosa, rekao je predsjednik Komiteta za kontrolu Državne dume Oleg Morozov.
U intervjuu za beogradsku Politiku, Morozov je istakao da je Moskva u potpunosti cijenila činjenicu da je Vučić 9. maja ne samo došao u Rusiju, već i dao simboličnu izjavu na Crvenom trgu.
„To je bio njegov fundamentalni politički i moralni izazov krugovima stare evrobirokratije koja sebi dozvoljava grubi diktat u odnosu na lidere suvjerenih država, koji pokušava po svaku cijenu da održi zemlje Evrope u jedinstvenom antiruskom frontu. Neće uspjeti“, ocjenio je Morozov.
Naveo je da Vučić, kao i slovački i mađarski premijeri Robert Fico i Viktor Orban odbacuju diktat „briselskog politbiroa“ koji, kako je ocjenio, u svojoj besciljnosti ide dalje od sovjetskih modela ističući da se trojica lidera oslanjaju na podršku miliona svojih birača u ovom nezavisnom, istinski proevropskom kursu.
„Gotovo sve evropske zemlje imaju stranke i političare sa sličnim stavovima. To znači da će se politički pejzaž Evrope uskoro toliko promeniti da će stavovi Vučića, Fica i Orbana postati stav većine zemalja“, uvjeren je Morozov.
Govoreći o nastavku pregovora Rusije i Ukrajine u Istanbulu, kao i telefonskom razgovor između predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika SAD Donalda Trampa, Morozov je rekao da su to povezani i izuzetno pozitivni događaji i da su podstakli aktivnu potragu za načinima mirnog, diplomatskog rješenja ukrajinske krize. Naglasivši da je put do mira prilično dug, kao najvažniji rezultat razgovora ove dvojice predsjednika navodi to što je Tramp konačno zauzeo uravnoteženi stav u rešavanju ukrajinske krize i da nije iskazao antiruski stav.
„Ne vrši pritisak na Moskvu u korist Kijeva, odbio je da koristi nove instrumente sankcija i time ostavio otvoren put za diplomatsko rešenje. Tramp ne želi da Bajdenov rat pretvori u svoj rat. On želi brzi kraj i spreman je da pomogne u tome“, smatra Morozov.
Naglasio je da su ključni faktori za postizanje mira u Ukrajini potpuno jasni – to je otklanjanje korenitih uzroka tragičnog sukoba, odnosno da nema daljeg širenja NATO-a na istok i neutralni, vanblokovski status Ukrajine.
„To znači, posebno, da ne bi trebalo da Ukrajina ima vojni potencijal koji bi mogao da predstavlja prijetnju Rusiji. I ne bi trebalo da postoji neonacistička ideologija ni u kulturi, ni u politici. Vratiti sva prava kanonske crkve. Zaustavite diskriminaciju Rusa, ruskog jezika i kanonske pravoslavne crkve. Pa, i priznati pravo Rusije na najmanje pet istorijskih teritorija koje su postale njen dio“, istakao je Morozov i dodao da, ako se ti uslovi prihvate, između Rusije i Ukrajine biće mir vjekovima, a Rusija će biti garant bezbjednosti Ukrajine.
Na pitanje kako vidi simboliku ovogodišnjeg slavlja Dana pobjede u kontekstu sve izraženijih težnji ka multipolarnom svijetu, Morozov je naveo da je većina čovječanstva spremna za početak izgradnje novog svjetskog poretka u Evropi stvaranjem sistema bezbjednosti sličnog „novoj Jalti“.
„Ali pošto glavnim zemljama Evrope i dalje vladaju stare elite, one vise kao teg na nogama čovječanstva. Dokle god se ovo nastavlja, dokle god ne dođe do promene elita u Evropi, ne vidim ‘novu Jaltu’ u praktičnom smislu“, naveo je Morozov.
Dodao je da je osamdeseta godišnjica pobjede u ratu protiv Hitlerovog nacizma, pokazala stvarni odnos snaga i preferencija u savremenom čovječanstvu, istakavši da je Moskva okupila zemlje koje rastu, jačaju i kreću se uzlaznom putanjom. Za one koji su se ujedinili u Moskvi ovog maja, dodaje, rezultati Drugog svetskog rata se ne mogu revidirati, a nacizam, poražen u tom ratu, ne podleže nikakvoj „rehabilitaciji“, ni u jednoj verziji, ni pod kojim izgovorom.
„Ova platforma ostaje nepokolebljiva. I bilo nam je veoma važno da na Crvenom trgu vidimo dva hrabra lidera evropskih zemalja – premijera Fica i predsjednika Vučića. Takve činjenice ostaju u istoriji i u sjećanju naroda čitavu jednu epohu“, istakao je Morozov.
Pogled.me