PRIRODNI REZERVAT ITARAP
Ovaj primjerak, visok 88,5 metara i obima 9,9 metara, najviši je u Amazoniji, kažu naučnici. Otkriven je 2019. zahvaljujući satelitskim snimcima
Nakon tri godine planiranja, pet ekspedicija i dvonedjeljnog hodanja kroz gustu džunglu, grupa naučnika napokon je stigla do najvišeg drveta u Amazoniji, gorostasa koji bi nadvisio i neboder.
Džinovsko stablo, čija se krošnja izdiže iznad svih u prirodnom rezervatu Itarapu na sjeveru Brazila, pripada vrsti „Angelim vermelho“ na portugalskom ili „Dinizia excelsa“ na latinskom.
Ovaj primjerak, visok 88,5 metara i obima 9,9 metara, najviši je u Amazoniji, kažu naučnici. Otkriven je 2019. zahvaljujući satelitskim snimcima.
Grupa naučnika i aktivista za zaštitu okoline, vođena lokalnim vodičima, iste je godine pokušala da dođe do njega, prenosi N1.
Ali nakon 10 dana probijanja kroz prašumu, iscrpljeni, bolesni i pri kraju sa zalihama, morali su da odustanu.
U iduće tri ekspedicije prema izolovanom području, koji je otprilike na granici brazilskih država Amape i Pare, stručnjaci su stigli do nekih drugih kolosalnih stabala, uključujući i 66 metara visoki brazilski orah, takođe najviši svoje vrste u Amazoniji.
Ali je ogromni „Angelim vermelho“ ostao nedostupan sve do ekspedicije koja je trajala od 12. do 25. septembra, kada su naučnici kako bi do njega došli 250 kilometara plovili rijekama sa opasnim brzacima i zatim hodali 20 kilometara brdovitim prašumskim terenom. Jedan član ekspedicije pritom je jedva preživio ubod otrovnog pauka.
„To je jedna od najljepših stvari koje sam ikada vidio. Božanstven je“, rekao je šumarski inženjer Dijego Armando Silva sa Univerziteta Amapa.
„Usred ste šume, usred bujne prirode u koju ljudska noga prije nije kročila“, dodao je.
Naučnici su se nakratko ulogorili ispod masivnog drveta, prikupili lišće, tlo i druge uzorke koji će se analizirati kako bi se, između ostalog, ustanovilo koliko je staro. Silva procjenjuje da je to između 400 i 600 godina.
Pokušaće i da utvrde zašto je u tom kraju toliko visokih stabala i koliko ugljenika pohranjuju.
Oni mogu da teže i do 400.000 tona, od čega je otprilike pola ugljenik apsorbovan iz atmosfere, što je ključan faktor u borbi s klimatskim promjenama, kaže Silva.
I zato ih treba čuvati, napominje.
U posljednje tri godine, prosječna godišnja deforestacija u brazilskom dijelu Amazonije povećala se za 75 odsto u odnosu na prethodnu dekadu.