Ovo je nečuveno! Skandalozan odnos Narodnog muzeja Crne Gore prema relikviji staroj 2000 godina!

Foto: Jutjub/Printskrin/ Al Jazeera Balkans

Kako je portal Borba pisao o slučaju ikone Bogorodice Filermose, koja je trenutno u Narodnom muzeju Crne Gore, a imavši u vidu da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić otvorio pitanje da se ikona vrati Mitropoliji crnogorsko-primorskoj Srpske pravoslavne crkve, postavlja se i pitanje kakav je bio odnos Narodnog muzeja prema relikviji staroj 2.000 godina.

Prilikom posjete italijanske istoričarke umjestnosti Đovanele Berte Feraris di Čele, koja je posvetila svoje istraživanje ikoni Bogorodice Fileremske i objavila knjigu na tu temu, 2000. godine uspjela je da vidi ikonu bez pokrova, odnosno prisustvovala je činu neovlašćenog rastavljanja ikone Bogorodice Filermose od strane radnika Narodnog muzeja Crne Gore. Tom prilikom napravila je i fotografije.

„Uz svo uvažavanje istoričarke umjetnosti Đovanele Berte Feraris di Čele , kao pisca, ona je bila privatno lice a ne ovlašćena institucija za ovu vrstu stručnog posla da bi joj Narodni muzej Crne Gore na njenu znatiželju izašao u susret. Dokumentom Republičke komisije za vjerska pitanja SR Crne Gore od 20.januara 1978.g.(Str.pov.br.3) ikona je Narodnom muzeju ustupljena : ,, na čuvanje, korišćenje i održavanje” a ne za neovlašćeno rastavljanje po želji privatnih lica. Moguće da je to rađeno od neovlašćenih lica iz Narodnog muzeja u drugim prilikama ali istoričarka umjetnosti Đovanela Berta Feraris di Čele je ostavila zapis o tom skrnavqewu a moguće i fizičkom oštećenju ikoni Bogorodice Fileremske“, navodi se u ranijem tekstu dostavljenom našoj redakciji.

Ostatak teksta prenosimo integralno.

Antun Sbutega u knjizi IKONA VITEZOVA – ISTORIJA IKONE BOGORODICE FlLEREMSKE, Cetinje 2016, na stranama 256 i 257 daje prevod zapisa istoričarka umjetnosti Đovanela Berta Feraris di Čele iz njene knjige L’icona della Panaghia tes Philermou, Roma 2001, str. 18. gdje piše sljedeće:

„Otkrivanje ikone je bilo još jedan nezaboravan trenutak. Nakon što su podignuti djelovi ’rize’, pojavilo se lice uokvireno crnim papirom stavljenim da zaštiti osnovnu ploču u kontaktu sa metalnim pokrovom.

Bez zlata i oreola koji su ga pritiskali i vještački ograničavali, lice je opet dobilo prvobitnu boju i harmoniju. Nakon što je podignut crni papir, bilo je iznenađujuće otkriće da je platno na kome je predstavljeno lice, dostupno samo kroz prozor rize zalijepljeno na komad drveta koji je takođe bio oslikan.

U pitanju je ikona koju čine dva elementa, od kojih je jedan do tada bio potpuno nepoznat. U prvi mah, utisak koji je ostavila ova druga slika bio je vrlo loš, zato što su bili vidljivi samo neki tragovi boje koji su izbijali iz bjelkaste pozadine.

Nije se moglo razumjeti ni da li su predstavljeni nabori na marforionu ili ukrasi nekog prijestola. Nakon što sam, uz mnogo teškoća i uz razumljivo oklijevanje, dobila dozvolu da fotografišem sliku, počeli smo da radimo, moram priznati sa osjećajem nelagodnosti, kao da smo upravo kršili tajnu koja je vjekovima bila pažljivo sakrivena pod dragocjenim pokrovom, o kojoj nije bilo opisa i slika.”

Ovo dovoljno govori o odnosu Narodnog muzeja Crne Gore prema Svetinji koja im je povjerena od vlasti Crne Gore ,, na čuvanje, korišćenje i održavanje”

Pogled.me

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pin It on Pinterest