Skupština Crne Gore usvojila je odluku o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u okviru NATO mehanizma za pružanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu. Za odluku je glasalo 44 poslanika, pet je bilo protiv, a dva uzdržana.
Odluka je podržana glasovima poslanika DPS, PES, SD, NSD, BS, AF, Civis i nezavisnih poslanika.
Protiv su bili poslanici DNP i poslanik Ujedinjene Crne Gore dr Vladimir Dobričanin, dok su poslanici SNP bili uzdržani.
DNP i Ujedinjena Crna Gora: Principijelno protiv tuđih ratova
Odmah nakon glasanja, DNP i Ujedinjena Crna Gora oglasile su se oštrim saopštenjima, ukazujući da Crna Gora nema šta da traži u ukrajinskom konfliktu i da se ne smije stavljati u službu interesa velikih sila.
„Naš stav je od početka jasan. Niko i ni po koju cijenu nećemo glasati ni za jednu antisrpsku i antirusku odluku. Ne zato što smo veći Srbi od Srba i Rusi od Rusa, već zato što čuvamo Crnu Goru od nje same,“ poručio je za IN4S predsjednik DNP Milan Knežević.
Knežević je podsjetio da je njegova stranka godinama upozoravala na potrebu referendumskog izjašnjavanja o članstvu u NATO-u, ističući da „građani treba da odluče da li žele da 460 miliona eura ide u vojnu alijansu dok država posrće u siromaštvu“.
Poslanik Ujedinjene Crne Gore dr Vladimir Dobričanin podsjetio je na zločine NATO bombardovanja:
„Milosrdni anđeo je ostavio pustoš iza sebe – dvije hiljade mrtvih, hiljade osakaćenih i stotine hiljada nasilno raseljenih. Upotreba osiromašenog uranijuma donijela je hiljade oboljelih od najtežih bolesti. Neću se miriti sa tim da neko to može oprostiti radi lične ili partijske koristi“, rekao je Dobričanin.
NSD: Nema odlaska u Ukrajinu – vojnici ostaju u Njemačkoj
Na medijske spekulacije da će se crnogorski vojnici naći u zoni rata, reagovao je portparol Nove srpske demokratije, Mirko Miličić.
„Notorna neistina je da neko iz Vojske Crne Gore ide u Ukrajinu. Niko neće kročiti na teritoriju Ukrajine ili Rusije,“ naglasio je Miličić.
On je istakao da će dva pripadnika Vojske Crne Gore biti raspoređena u bazi u Visbadenu u Njemačkoj, 2.500 km od fronta, u okviru administrativne podrške NATO aktivnosti.
„Naša želja je prestanak sukoba između dva bratska pravoslavna naroda. Vjerujemo da će se to uskoro riješiti dijalogom, baš kao što je počeo na Aljasci,“ izjavio je Miličić.
Moskva reaguje: Crna Gora učvršćuje status neprijatelja Rusije
Najoštriju reakciju izazvala je izjava ambasadora Ruske Federacije u Podgorici, Andreja Lukašika.
„Crnogorsko rukovodstvo tvrdo prati liniju Zapada i povećava tenzije sa Rusijom, čime učvršćuje svoj status neprijateljske države,“ naveo je Lukašik.
Ruski diplomata je dodao da Podgorica ovakvim odlukama pokušava da dokaže lojalnost stranim nadzornicima i ubrza put ka EU, ali po cijenu urušavanja istorijskih odnosa sa Moskvom.
„Želja da se potkopa potencijal rusko-crnogorskih odnosa rezultiraće velikim troškovima za Crnu Goru, ometaće razvojne planove i ugroziti blagostanje građana,“ naglasio je ambasador.
Iako je naveo da Moskva ostaje otvorena za normalizaciju odnosa, zaključio je da je nivo saradnje skoro na nuli.
Crna Gora između Istoka i Zapada
Odluka vlasti u Podgorici ponovo je otvorila pitanje da li Crna Gora ima samostalnu spoljnu politiku, ili bezuslovno slijedi diktat NATO struktura.
Dok jedni ovaj potez vide kao „simboličan doprinos evropskim integracijama“, drugi ga smatraju definitivnim raskidom sa istorijskim nasljeđem, identitetom i prijateljstvom sa Rusijom.
U vrijeme ekonomskih teškoća, masovnog iseljavanja i socijalnih napetosti, sve više građana postavlja isto pitanje:
Koji je stvarni interes Crne Gore u ukrajinskom sukobu?
