Kina je ovog mjeseca pokrenula prvu komercijalnu brodsku rutu, u okviru Polarnog puta svile, koja povezuje kineske luke Ningbo, Šangaj, Ćingdao i Dalijan sa evropskim lukama u Roterdamu, Hamburgu, Gdanjsku i Felikstou u Velikoj Britaniji.
Prema navodima kineskog lista „Pipls dejli“, ruta nudi izvoznicima brži i efikasniji kanal za isporuku robe na evropska tržišta.
Plovidba kontejnerskim brodovima sjevernim morskim putem za oko nedjelju dana je brža od vozova na željezničkoj ruti između Kine i Evrope, a za dvadesetak dana je kraća od tradicionalnih ruta kroz Suecki kanal ili oko Rta dobre nade, prenosi pomenuti kineski list.
U susret Božiću, ali i nestabilnosti u Crvenom moru
U Kini ističu da se prvo putovanje Polarnim putem svile poklapa sa vrhuncem predbožićne sezone snabdijevanja u Evropi, što, kako se navodi, omogućava izvoznicima da ranije zauzmu pozicije na tržištu, izbjegavajući gužvu u vrhuncu sezone isporuka, ali i potencijalne posljedice nestabilnosti u regionu Crvenog mora i Bliskog istoka.
„Glavni razlog za izbor arktičke ekspresne rute Kina–Evropa je njeno povoljno vrijeme tranzita, što u velikoj mjeri koristi cijelom marketinškom lancu“, navodi kineski list „Global tajms“, dodajući da kineski analitičari, takođe, ističu relativnu bezbjednost zaobilaženja zagušenih potencijalnih uskih tačaka kao što je Crveno more.
Očekuje se da će brod „Istanbul bridž“ (Istanbulski most), koji je iz luke u Ningbou isplovio 22. septembra ka luci Felikstou u Velikoj Britaniji, putovanje sjevernim morskim putem okončati za 18 dana, što je, kako se navodi, skoro prepolovljeno vrijeme u poređenju sa tradicionalnim morskim putevima.
„Istanbul bridž“ je kontejnerski brod koji plovi pod liberijskom zastavom, kapaciteta 4.900 TEU.
Kina i Rusija zajednički projektuju sjeverni morski put
Ideja o Polarnom putu svile javila se krajem devedesetih godina prošlog vijeka, kada je Kina prvi put poslala ledolomac „Suelung“ u Arktik.
Slučajno ili ne, Rusija i Kina su istraživanje sjevernog morskog puta započele, otprilike, u vrijeme koje se poklapa sa bombardovanjem SR Jugoslavije, kada je i najvećim skepticima postalo jasno da Kolektivni zapad, predvođen SAD, ne namjerava da gradi partnerski, već neokolonijalni odnos sa ostalim zemljama.
Ključna faza saradnje Kine sa Rusijom u pogledu realizacije sjevernog morskog puta, odnosno Polarnog puta svile, počela je nakon 2010. godine, kada su dvije zemlje sklopile prve sporazume o zajedničkoj eksploataciji resursa i plovidbi kroz Severoistočni prolaz.
Polarni put svile kao dio inicijative „Pojas i put“
Rusija je tada obezbijedila pristup svojim arktičkim vodama, a Kina je počela da ulaže u ledolomce i infrastrukturu za transport robe i energetskih resursa.
Kineska inicijativa „Pojas i put“ zvanično je uključila Polarni put svile u svoje projekte. Kina je nakon toga pojačala ulaganja u energetske projekte u Rusiji, posebno na poluostrvu Jamal, osiguravajući stabilno snabdijevanje prirodnim gasom i naftom, kao i dugoročne ekonomske odnose sa Rusijom.
Između 2017. i 2020. godine, saradnja je produbljena kroz zajedničke ekspedicije Rusije i Kine, naučnu i tehnološku razmjenu, kao i koordinaciju u bezbjednosnim i logističkim pitanjima.
Redovne konsultacije Rusije i Kine o arktičkim bezbjednosnim pitanjima
Saradnja Rusije i Kine u međuvremenu je proširena na redovne bilateralne konsultacije o arktičkim bezbjednosnim pitanjima, kao i koordinaciju u međunarodnim forumima. Kina i Rusija nastoje da zajednički ojačaju svoj uticaj u Arktiku.
Kinesko-ruska saradnja duž Polarnog puta svile unapređena je od naučnih ekspedicija do složene strateške partnerske mreže koja obuhvata transport, energetiku, infrastrukturu i geopolitičku koordinaciju.
Ova saradnja omogućava Kini skraćene trgovinske rute ka Evropi, dok Rusija obezbjeđuje kontrolu nad arktičkim resursima i vodama, stvarajući simbiozu ekonomskih, tehnoloških i strateških interesa dvije evroazijske sile.
Pogled.me/RT Blakan