“ Poručujemo građanima Konika, ali i ukupnoj crnogorskoj javnosti da se džamija na Koniku neće rušiti, te da Bošnjačka stranka to neće dozvoliti“ , poručio je juče preko Fejsbuka poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović.
On Rješenje Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine o rušenju „divlje“ džamije Husein Kovač u podgoričkom naselju Koniku vidi kao lošu poruku onih koji su promijenili vlast upravo uz parolu “ne damo svetinje”.
Bez obzira što je sporna džamija izgrađena na privatnom zemljištu, pored stambenog objekta, mimo zakonskih procedura i bez odobrenja mešihata Islamske zajednice, poslanik BS-a se usudio da drži moralne pridike i optužuje svoje koalicione partnere iz vlasti za atak na lažni vjerski objekat.
Kako je istakao Ćorović, posrijedi je neprincipijelano i nedobronamjeran stav tridesetoavgustvoskih pobjednika.
– Neprincipijelan je iz razloga što je ova Vlada napravljena na temeljima bunta dijela građana i otpora upravo ataku na svetinje. Postavlja se sada pitanje diskriminacije svetinja. Da li su sve svetinje u Crnoj Gori – svetinje ili nisu? Ako nisu onda zaista imamo problem sa jednim nedobronamjernim stavom kojem ćemo se mi u Bošnjačkoj stranci sigurno suprostaviti – poručio je Ćorović.
U ovim Ćorovićevim opservacijama ima nekoliko spornih termina, među kojima se posebno ističu „neprincipijelnost“, „otpor ataku na svetinje“ i „diskriminacija svetinja“. Za neprincipijelnost Ćorović optužuje koalicione partnere koji nijednim gestom nisu podstakli donošenje rješenja o rušenju koje je posledica nepoštovanja jasnih zakonskih procedura i samovolje priučenih vjernika koji za podizanje džamija na imanjima, koja su nelegalno ogradili i prisvojili za vrijeme vladavine DPS-a, nemaju čak ni odobrenje Islamske zajednice. Dakle, samoinicijativni neimari nisu za podizanje džamija nisu pribavili dozvole ni države, ni nadležne vjerske zajednice, piše Borba.
Nadalje, na otpor na atake na svetinje i borbu protiv diskriminacije poziva funkcioner partije koja je bila saučesnik DPS-u i Milu Đukanoviću u progonu Srpske pravoslavne crkve i otimanju njene imovine, samim tim i svetinja.
Upravo su vanvremenske litije i odbrana svetinja bile isprovocirane usvajanjem diskriminacionog Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore 27. decembra 2019. godine, čemu su značajan doprinos dali poslanici BS-a. I sada pet godina kasnije poslanik partije koja je podržala DPS-ov juriš na pravoslavne svetinje i srpski narod morališe preko Fejsbuka i žali se na diskriminaciju svetinja.
A koliko je Bošnjačka stranka bila istrajna u diskriminaciji najpoštovanije društvene institucije u zemlji pokazali su godinu kasnije kada su nezadovoljni predloženim izmjenama skaradnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti napustili sjednicu parlamenta.
Zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC-om, srušili Vladu čiji su dio bili
Animozitet prema SPC-u, BS je potvrdila 19. avgusta 2022. kada je, opet sa DPS-om, učestvovala u obaranju 43. Vlade Crne Gore, čiji su bili dio. Podsjetimo, za izglasavanje nepovjerenja vladi koju je predvodio Dritan Abazović, glasalo je 50 poslanika, među njima i oni iz redova BS-a.
Inicijativa za izglasavanje nepovjerenja Abazovićevoj vladi pokrenuta je zbog potpisivanja Temeljnog ugovora između Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve. Time je stavljena tačka na višedecenijsku diskriminaciju kojoj je ta najveća vjerska zajednica bila izložena u Crnoj Gori, a čemu je, u svakoj prilici, nesebično svoj doprinos davala Bošnjačka stranka.
Pogled.me