SRPSTVO NA CIJENI, NAUČNI SKUP U PRČNJU 7. I 8. OKTOBRA: O ujedinjenjenju Boke i Crne Gore i Narodnoj skupštini Bokelja!

Foto: Jutjub printskrin/Bogdan Sinaysky

Tekuće 2023. godine, navršavaju se dvije veoma važne godišnjice, kako za Boku, tako i za Crnu Goru – dvjesta deset godina od usvajanja Deklaracije o ujedinjenju Boke i Crne Gore iz 1813. godine i sto sedamdeset pet godina od održavanja Narodne skupštine Bokelja 1848. godine, u Prčanju.

Tim povodom su se sreli predstavnici uprava Matice Boke i Saveza Srba iz Crne Gore – Beograd i jednoglasno se složili da ta dva izuzetna jubileja zavređuju da se zajednički obilježe organizovanjem naučnog skupa posvećenog tim događajima.

Naučni skup će nastojati da posebno obasja nekoliko neupitnih istorijskih karakteristika Bokelja – državotvornost, samoupravnost i identitet (nacionalnu svijest), o čemu će posebno brinuti naučni odbor.

Naučni skup će se održati 7. i 8. oktobra na Prčanju.

DEKLARACIJA O UJEDINjENjU BOKE KOTORSKE I CRNE GORE

Dobrota 29.10.1813.godina

U ime Boga, Amin!

Dvije susjedne pokrajine, Crna Gora i Boka Kotorska, prožete patriotizmom i jednakim religioznim osjećajem i čašću, Božijom pomoću borile su se za oslobođenje i oslobodile se, i zbačivši francuski jaram svojom krvlju i žrtvama, jedna drugoj se zaklinju Gospodom Bogom na vjernost i stalnu ujedinjenost u svakom slučaju i događaju. Kako su se one sada stavile pod visoku i moćnu zaštitu triju savezničkih država, Rusije, Austrije i Velike Britanije, u njihovo ime izjavljuju njihovi glavari, da ako bi bilo kada političke okolnosti prisilile bilo koju (od dvije Provincije) da se podloži bilo kojoj od rečenih država, da će obadvije slijediti istu sudbinu, tj. da će ostati obadvije pod istom vlašću, sa onim uslovima i povlasticama koje su uživale i koje će im ubuduće biti priznavane. Ako bi država koja bi njima vladala bila zbog ratnih prilika prisiljena da ih napušti, dvije navedene Provincije, preko svojih glavara koji u njeno ime to izjavljuju, ostaće slobodne i nezavisne kao što su to bile u trenutku sklapanja Ugovora o ujedinjenju, ali potvrđuju međusobno ujedinjenje i nezavisnost i u buduće, ako bi trebalo, i vlastitom krvlju.

Podrazumijeva se da je isključena za uvijek francuska vlast, jer bi više voljeli da umru ujedinjeni u bilo kakvoj nesreći, nego da padnu ponovo pod galsku tiraniju.

In fede. (Neka bude vjerovano.)

Ja, Franjo Ljepopili, sastavio sam i potpisao ovaj dokument, tako zamoljen od Njegove Ekselencije presvijetlog Mitropolita i uvaženih potpisanih glavara gore navedenih opština.

NARODNA SKUPŠTINA BOKELjA

Boka Kotorska, Prčanj, 13.06.1848.godine

„Slavnom Saboru Hervacko-Slavonskomu“

u Zagrebu

Naša su opštelstva imala čast primiti mnoga pisma od strane Hervackoga naroda u koima e bitna Vaša želja da se današnja Kraljevina Dalmatinska vašoi državi saedini.

Naiperva i naisvetia naša dužnost ta e javiti pred svietom da mi Dalmatinci niesmo no bokezi. Što smo potrajali do danas na ta pisma odgovoriti, uzrok e tai sami što kroz različite dogođae niesmo mogli narodni duh i narodno mnienje tome poslu upitati.
Ali danas u dobar čas skupilise kao pravom narodna bokokorskoga poslanici edinokupno Vama naši odgovor kao ti šaljemo.

Bez sumnje toliko kraljevina Dalmatinska, koliko ovoi za sad skopčano okružie bokokotorskoga pripada po položaju, po istorii, po eziku, i po plemenu većeg broja slavenskoi-srpskoj narodnosti.

Bez sumnje kad bi nadstoeći dogođaji do toga koračili da se države slaveno-srpske toest jugoslavenske u edno saeidine pod štitom ćesarskim, bez upliva nikakve tuđe narodnosti kao na primier talijanske, madžarske, njemačke i tako dalje, bez sumnje Bokoktorska protivna biti neće da se želja Vaša ispuni što se saedinjenja našeg tiče. Ali današnja obstojateljstva, a navlastito ono što ste Vi Ugarskoj Kruni podložni, ne dopuštaju da mi za to saedinjenje žertvujemo nezavisnost naše narodnosti, koja s nama prepoznana u novom ustavu Carstva Austrinskoga

 

NAUČNI ODBOR ZA PRIPREMU SKUPA

Akademik Slavenko Terzić, predsjednik

Prof. dr Budimir Aleksić

Dr Mašan Ercegović

Dr Goran Komar

Prof. dr Časlav Koprivica

Prof. dr Ilija Lalošević

Prof. dr Milan Milanović

 

ORGANIZACIONI ODBOR

 

Mirko Mustur, predsjednik

Mašan Ercegović, potpredsjednik

Jovo Drobnjak

Siniša Kovačević

Milan Milanović

Željko Čurović

P R O G R A M

Subota, 7. oktobar 2023. godine

10.00 sati

Palata Bizanti

SVEČANO OTVARANjE SKUPA

Predsjedništvo: akademik Slavenko Terzić, Mirko Mustur, dr Mašan Ercegović

 

* * *

Prigodan kulturni program

 

* * *

Koktel

Subota, 7. oktobar 2023. godine

11.15 sati

Palata Bizanti

PRVA SJEDNICA

Predsjedavaju: akademik Slavenko Terzić, prof. dr Milan Milanović

Akademik Slavenko TERZIĆ

BOKA U NACIONALNOM PREPORODU PRVE POLOVINE 19. VEKA

 

Prof. dr Siniša JELUŠIĆ

DUHOVNOST BOKE – KAP. ANDRIJA ĐURKOVIĆ I ARHIMANDRIT DIONISIJE MIKOVIĆ

 

Dr Branko CBUTEGA

BOKELjI U METAFORI SVOG NESTAJANjA

 

Prof. dr Nikola ŽUTIĆ

NARODNOSNA SVIJEST BOKELjA U DRUGOJ POLOVINI 19. I POČETKOM 20. VIJEKA

 

Prof. dr Milan MILANOVIĆ

NACIONALNI IDENTITET STANOVINIŠTVA SEVEROZAPADNE BOKE

 

Dr Žarko LEKOVIĆ

ZNAČAJ BOKE KOTORSKE ZA CRNOGORSKO-BRDSKU I HERCEGOVAČKU OSLOBODILAČKU BORBU

 

Nebojša RAŠO, publicista

ZNAMENITI NOVLjANI U ZAJEDNIČKOJ BORBI BOKE I CRNE GORE ZA OSLOBOĐENjE I UJEDINjENjE NA POČETKU 19. VIJEKA

 

 

P a u z a

 

 

Subota, 7. oktobar 2023. godine

16.00 sati

Palata Bizanti

 

 

 

DRUGA SJEDNICA

 

Predsjedavaju: prof. dr Miomir Abović, dr Branko Zbutega

 

 

Dr Radojica ŠĆEKIĆ

BOKA KOTORSKA – HAJDUČKA DRŽAVA, KONFESIONALNE I DEMOGRAFSKE PROMJENE

 

Prof. dr Budimir ALEKSIĆ

O IMENOVANjU JEZIKA U PROŠLOSTI BOKE

 

Dr Vasilj JOVOVIĆ

POMENI BOKE U CRNOGORSKOJ PERIODICI (1835–1918)

 

Prof. dr Dragana RADOJIČIĆ

INSTITUCIJA SUDOVA DOBRIH LjUDI U BOKI KOTORSKOJ

 

Prof. dr Miomir ABOVIĆ

PORIJEKLO I SMISAO TIVATSKIH MIKROTOPONIMA LASTVA, RULjINA, SELjANOVO I ČINOVICA

 

Mr Olivera DOKLESTIĆ, književnica

HERCEGOVSKA BANKA KAO ZAMAJAC RAZVOJA HERCEG-NOVOG IZMEĐU DVA RATA

 

Prof. dr Aleksandar STAMATOVIĆ

POKUŠAJ ITALIJANIZACIJE BOKE U PERIODU 1941–1943. GODINE

 

* * *

 

Nedjelja, 8. oktobar 2023. godine

10.00 sati

Palata Bizanti

 

 

TREĆA SJEDNICA

 

Predsjedavaju: prof. dr Časlav Koprivica, dr Mašan Ercegović

Prof. dr Ilija LALOŠEVIĆ

ZNAČAJ KULTURNO-ISTORIJSKOG NASLjEĐA BOKE KOTORSKE

 

Nikola MALOVIĆ književnik

BOKA KOTORSKA DANAS

 

Dr Milan GULIĆ

BOKA KOTORSKA NA PARLAMENTARNIM IZBORIMA U JUGOSLOVENSKOJ KRALjEVINI

 

Dr Goran KOMAR

CRNOGORSKI UPADI U BOKU I NjIHOV UTICAJ NA ODNOSE CRNE GORE I BOKE

 

Prof. dr Časlav KOPRIVICA

MARE NOSTRUM PROTIV SRPSKOG PRIMORJA

 

Dr Mašan ERCEGOVIĆ

JEDAN ODRAZ U BOKELjSKOM ISTORIJSKOM OGLEDALU ILI ISTORIJSKO PRAVO BOKE KOTORSKE NA REGIONALNU SAMOUPRAVU

 

Z a v r š n a r i j e č

pogled.me

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pin It on Pinterest