ŠTA ZNAČI NETJANAHUOVO RASPUŠTANJE RATNOG KABINETA: Kraj rata ili još veći sukob na Bliskom istoku?

Foto: Jutjub printskrin/Guardian News

Benjaminu Netanjahuu potreban je spoljni neprijatelj, kako bi se održao na vrhu u unutrašnjepolitičkoj javnosti, pa raspuštanje ratnog kabineta ne znači kraj rata u Pojasu Gaze, već, vjerovatno, pokretanje još novih žarišta na Bliskom istoku, ocjenjuje za RT Balkan Srboljub Peović sa Instituta za evropske studije.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu raspustio je ratni kabinet, javio je „Tajms of Izrael“, pozivajući se na medije na hebrejskom jeziku.

Sagovornik RT-a smatra da se nastavlja kriza koja se već dugo kuva u izraelskom društvu.

„Za izraelski politički sistem je karakteristično da ima jako mali prag cenzusa u presjeku, što sa fragmentacijom političkog sistema, koja se dešava poslednjih decenija, zapravo doprinosi tome da su potrebne široke, neprincipijelne koalicije i sada vidimo posljedice tog političkog razvitka“, objašnjava Peović.

To znači da će, kako navodi, vjerovatno u budućnosti praviti još šire koalicije, još manje principijelne, što će, ukoliko ne dođe do reforme političkog sistema, narušiti integritet vlasti u državi.

Peović ukazuje da raspuštanje ratnog kabineta ne znači kraj rata, jer izraelska javnost zapravo zahtijeva rat i traži da ratovanje bude efikasnije.

„Pritisak je dominantno na to da ratovanje bude efikasnije, a ne da dođe do prestanka rata. Ne treba očekivati veliku promjenu, mada sve zavisi od stranaka koje budu učestvovale u vladi u smislu toga kako će se voditi, ali se rat ne dovodi u pitanje“, smatra on.

Prema pisanju RT na arapskom, Netanjahuova odluka je bila očekivana, u svijetlu zahtjeva ministra za nacionalnu bezbjednost Itamara Ben Gvira i ministra finansija Bezalela Smotriča da uđu u forum, umjesto ministara u ostavci, što je potez koji bi pojačao tenzije sa međunarodnim partnerima, uključujući SAD.

Itamar Ben Gvir i Bezalel Smotrič odlučuju?

Očekuje se da će Netanjahu ključne odluke o ratu donositi tokom malih „ad hok“ sastanaka sa malom grupom ministara, uključujući ministra odbrane Joava Galanta i ministra za strateška pitanja Rona Dermera koji su bili u ratnom kabinetu.

Peović ocjenjuje da će Itamar Ben Gvir i Bezalel Smotrič diktirati kurs i ubuduće, iako su sada bili „isključeni“ kada su u pitanju sastanci ratnog kabineta.

„Doći će vjerovatno do zaoštravanja kada je u pitanju Južni Liban, otvaranja fronta sa Hezbolahom, koji praktično već i postoji, ali nije poprimio oblik rata. Vrlo je važno kako će se pozicionirati političari kao što su Itamar Ben Gvir i Bezalel Smotrič“, kaže Peović, ističući:

„Njih dvojica su nametnuli kao tas na vagi pri formiranju prethodne vlade i verovatno će biti slični politički činioci i u budućim vladama. Oni su predstavnici ekstremnih djelova izraelskog društva koji žele da potencijalno aktiviraju i neke druge djelove Bliskog istoka, kao što je Jordan ili žele da dovedu do fizičkog istrjebljenja Palestinaca sa određenih teritorija“.

Ističe da „sve naravno zavisi od toga da li će određeni elementi društva moći da diktiraju svoju političku volju široj izraelskoj javnosti.“

Ovo bi, dakle, moglo da znači, ne samo da rat neće prestati, već da bi mogao da preraste u sukob mnogo širih razmjera i da otvori još žarišta na Bliskom istoku.

Kako bi se održao na vlasti, ali i na slobodi, Netanjahu mora da ima „spoljnog neprijatelja“, navodi naš sagovornik.

„Benjaminu Netanjahuu potreban je spoljni neprijatelj, kako bi se održao u unutrašnjoj političkoj javnosti. Njegov moto na prethodnim izborima bio je ‘Jedini čovek koji može da spase Izrael’, uprkos brojnim greškama i kriminalnim potezima, jedino što sprječava tužilaštvo da podigne optužnicu je, faktički, njegov imunitet kao lidera države. Upravo iz takvih razloga njemu je potreban rat, možda čak i još brutalniji“, ukazuje Peović.

Prema pisanju medija, očekuje se da će Netanjahu ključne odluke o ratu donositi tokom malih „ad hok“ sastanaka sa malom grupom ministara, uključujući ministra odbrane Joava Galanta i ministra za strateška pitanja Rona Dermera koji su bili u ratnom kabinetu.

Inet je izvijestio da se vlada ratne administracije već imala „telefonski sastanak“, bez Benija Ganca i Gadija Ajzenkotam, nakon čijih ostavki je ratni kabinet raspušten. Kabinet premijera definisao je sastanak kao „bezbjednosne konsultacije“.

„Važno je napomenuti da je rat počeo nakon što se Ganc pridružio Netanjahuu u vladi nacionalnog jedinstva na početku rata u oktobru, a u njemu su bili i Ajzenkot i Arije Deri, kao posmatrači. I Ganc i Ajzenkot napustili su vladu prošle nedelje, zbog Netanjahuovog ‘neuspeha da formira strategiju za rat u Gazi’“, piše RT na arapskom, dodajući:

„Nakon Gancove ostavke, Amerikanci su izvršili pritisak na Netanjahua da ne raspušta ratnu vladu, jer je smatraju umjerenijom i misle da neće donositi ekstremne odluke“.

Kako navodi Inet, raspuštanjem ratne vlade Netanjahu sebe stavlja po strani, „ali to može biti namjerno“, jer sva važne odluke mora da donosi proširena vlada, i tu onda nema mnogo prostora za manevrisanje. Prema navodima Ineta, to ide na ruku premijeru, jer se on trudi da se rat nastavi.

Pogled/RT Balkan

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pin It on Pinterest