TRBUH „PREKO“ GLAVA U PETNJICI: Više Petnjičana živi u inostranstvu nego u svom zavičaju

Foto: Jutjub printskrin/Bihor Sandzak

Dok iz lokalne uprave u Petnjici tvrde da su migracijski trendovi i iseljavanje stanovnika na području Bihora ublaženi dobijanjem statusa opštine, podaci sa terena, pa i izlaznost na izborima koja ne dostiže ni pedeset procenata, govore suprotno.

Prema poslednjim podacima, više Petnjičana živi u inostranstvu nego u svom zavičaju. Iako taj prostor obuhvata površinu od 173 kolometra kvadratna sa 28 naselja, prema popisu uz 2011. godine, petnjička opština je brojala 6.713 stanovnika, dok je danas taj broj znatno manji.

Iz lokalne uprave kažu da je ponovnim uspostavljanjem opštine Petnjica prije deset godina trend iseljavanja u dobroj mjeri ublažen i da vjeruju da se lokalno stanovništvo dodatnim ulaganjima može zadržati da ostane da živi u svom zavičaju.

“Problem iseljavanja sa sjevera Crne Gore, pa samim tim i sa područja Petnjice, je višedecenijski. Brojni faktori su uticali na to, a prije sveka sveukupna zapostavljenost ovih krajeva. Tako smo najizraženija iseljavanja imali u periodu dok je Petnjica bila svedena na mjesnu zajednicu. Ponovnim uspostavljanjem administrativnog centra došlo je do upošljavanja određenog broja ljudi i instaliranja i administrativnih i drugih kapcitea čime je taj negativni trend u ublažen” – kažu u lokalnoj upravi.

Oni sitiču da je uspostavljanjem opštine došlo i do jačanja poljoprivredne proizvodnje i drugih razvojnih grana čime je otvoren dodatni broj radnih mjesta.

“To samo po sebi govori da smo mi u lokalnoj upravi, uz određenu pomoć, državnih organa dali veliki doprinos da stvorimo bolje uslove za život u cijelom kraju. Međutim, država mora da da snažniju podršku nerazvijenim područjima kakva je Petnjica da bi po ovom pitanju imali pozitivnije rezultate” – smatraju u Opštini Petnjica.

I predsjednik mjesne zajednice Savin Bor Senad Rastoder tvrdi da je nakon ponovnog dobijanja stratusa opštine narod počeo da razmišlja o zadržavanju u zavičaju.

“Sela na sjeveru Crne Gore, pa i ona koja su bliza gradu, polako ostaju pusta. Na svu sreću to nije slučaj sa Savinim Borom, iako se radi o mjestu koje je preko 30 kilometra udaljeno od Berana. Tačno je da ni ovo selo nijesu zaobišla iseljavanja lokalnog stanovništa, ali to nije toliko izraženo kao u nekim drugim sredinama. Tome su svakako doprinijele stimulativne mjere koje su usmjerene ka sektoru stočarstva, ali i činjenica da je Petnjica ponovo postala opština” – navodi Rastoder.

Iz petnjičke dijaspore ističu da država mora više pažnje da posveti području Petnjice i da uvaži sugestije iseljenika koje se tiču otvaranja proizvodnih i drigih kapaciteta.

“Neophodno je preduzeti odgovarajuće mjere kako bi se efikasnije zaustavila izražena migracija stanovništava, a tu pruje svega mislimo na otvaranje radnih mjesta. Za tako nešto nije dovoljna samo pomoć dijaspore. Tu država mora da odigra glavnu ulogu, na način što će opredjeljivati znatno više sredstava za realizaciju kapitalnih projekata i otvaranje proizvodnih pogona. Pripadnici starijih generacija su otišli za inostranstva zbog teške ekonomske situacije koja je vladala u zavičaju. Sada to isto dobrim dijelo rade mladi Petnjičani. Međutim, mi iz udruženja u dijaspori, kako pojedinačno tako i zajednički, spremni smo da uložimo svoj kapital na području Bihora i otvorimo nova radna mjesta. Tako zajednički možemo da dođemo da situacije da više autobusa iz inostranstva dolazi u Petnjicu, nego što odlazi”, poručuju predstavnici petnjičke dijaspore.

Iz lokalne uprave ukazuju da se u Petnjici u poslednje vrijeme u toki godine sklopi oko 50 brakova.

„Zabrinjavajuće je to što pojedini bračni parovi koji sklope brak odmah odlaze u inostranstvo, ili u neke razvijenije sredine u Crnoj Gori. Takođe, nije dobro što imamo i veći broj umrlih od broja rođenih. Migraciona kretanja smanjila su i broj učenika u obrazovnim ustanovama, ali ohrabruje situacija da se broj prvaka u poslenjih nekoliko godina nije značajno smanjio, jer imamo određeni broj mladih porodičnih ljudi koji su se uposlili u lokalnoj upravi i u nekim drugim ustanovama. Takođe, modernizacija saobraćajne i druge infrastrukture pozitivno je uticala da imamo i one koji ne žele da napuste svoj zavičaj” – kažu u lokalnoj upravi.

Ipak, da migracija stanovništva na području Bihora i dalje imaju zabrinjavajući ili alarmantan karakter, pokazala je i izuzetno mala izlaznost birača na posljednjim lokalnim izborima u tom gradiću, prije dvije godine. Od ukupno 6.264 upisana birača pravo glasa tada je iskoristilo svega njih 2.865 ili procentalno izraženo 45,78 odsto. Slično je bilo i na nedavno održanim predsjedničkim izborima.

Ova činjenica je posljedica toga da skoro polovina birača živi van Petnjice, od čega, po raspoloživim podacima, najviše u zapadnoevropskim zemljama.

U Petnjici ne možete sipati gorivo jer nema benzinske pumpe. Najbliža je u Beranama. Za Berane stočari moraju ići i za potrebe veterinarskih usluga, jer u Petnjici nema veterinarske stanice. U Petnjici nema još mnogo čega drugog što bi eventualno nekog iz Luksemburga, gdje živi još jedna Petnjica, natjeralo ili navelo makar i na pomisao da se vrati u rodni kraj.

Petnaest ili mjesec dana ljeti, i to je to.

Istina je i da je čitav sjever u istom problemu, ali su razmjere migracija na području Bihora poprimile karakter elementarne nepogode, i nigdje drugo nisu izražene kao ovdje.

pogled.me/rtcg

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pin It on Pinterest