Poslanik Demokratske narodne partije i Demokratskog fronta Milun Zogović pozdravio je u Slobodnoj zoni sa Draženom Živkovićem odluku DPS-a da izađe na ulice ali se i prisjeća njihovih iskustava kada su se suprotstavljali DPS kriminalnoj hobotnici.
„Pokrenuli smo talas protesta – Sloboda ili ništa. Tada smo budili Crnu Goru da dođe do energije kako bi srušili režim. Imali smo principe i ciljeve. Kada vjerujete u ideju za koju se borite tada je neki cilj opravdavao sredstvo. Za sve proteste koje je organizovao DF je postojao organizacioni odbor. Uvijek smo prijavljivali proteste i bili ispred građana dok se oni samo priključuju građanima. Zna se kako se protesti organizuju. Mislim da bi bilo primjereno da Milo Đukanović preuzme odgovornost i stane ispred njih“, kazao je Zogović.
On bi, kako navodi, morao da pozove građane da brani njegovu diktaturu.
„DPS brani političke monopole koje su pravili 3 decenije. Brani sve zloupotrebe službenih položaja koji su krili odbranom države. Ne znam ko od građana može više da se nađe u toj priči kako bi štitio političke monopole DPS-a. Smatram da bi bilo primjereno da Predsjedništvo DPS-a napravi organizacioni odbor za proteste i da pozove građane da zajedno sa njim brane njegov lik i djelo. DPS želi da kroz te proteste napravi energiju i kampanju za neke izbore na kojima će se Đukanović ponovo kandidovati“, tvrdi Zogović.
On ne vidi potrebu za remećenjem trenutne situacije, ali svakako su protesti dio političke borbe i to treba da urade ako imaju potrebu za to.
Interesantno što se protesti organizuju pred izglasavanje Zakona o porijeklu imovine
Na pitanje da li je pozadina sve ove priče oko Zakona o predsjedniku ipak problematika oko Zakon o porijeklu imovine, Zogović tvrdi da će se taj Zakon naći pred poslanicima u Skupštini uskoro.
„Ukazao sam ministru Kovaču na ono što mislim da su nedostaci, ali se mora krenuti sa mrtve tačke. MANS je još 2011. godine pokrenuo oštru kampanju za uvođenje u krivični zakonik krivično djelo – nelegalno bogaćenje javnih funkcionera, ali je tada ministar pravde Duško Marković napravio otklon od toga“, podvlači Zogović.
Imali su i preporuke te godine od Velike Britanije, ali to nije prihvaćeno kaže Zogović i podsjeća kada se pomene da se u krivičnom zakoniku nađe ovo krivično djelo – dolazi do opstrukcija.
„Mislim da je Vlada Zdravka Krivokapića morala to da sprovede. Zadovoljan sam što se otvara ta priča i što dolazi na dnevni red. Nakon potvrđivanja optužnice, može se pokrenuti tužba za oduzimanje imovine. Dobro je da se ishod krivičnog spora može završiti oduzimanjem imovine. Ipak, moja zamjerka ovom aktu je što smatram da su svi mehanizmi koje on propisuje postoje u krivičnom zakoniku, kao i konfiskacija imovine koja se koristile za vršenje krivičnog djela“, podvukao je on.
„Zakon o predsjedniku primjeren, Đukanović da otvori novi krug konsultacija i dodijeli mandat onom ko ima nespornu podršku većine“
Kazao je i da je izglasavanje Zakona o predsjedniku Crne Gore potpuno primjeren potez i da on omogućava Predsjedniku Crne Gore da ispravi ono što je propustio da uradi, otvori novi krug konsultacija, i da dodijeli mandat onom ko ima nespornu podršku parlamentarne većine.
„Predsjednik Crne Gore ima jasnu Ustavnu dužnost da predloži mandatara. On ga predlaže nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima političkih partija. Predsjednik je i tu prekršio Ustav jer nije pozvao sve političke aktere – lidere Demosa, Radničke partije, Ujedinjene i Prave Crne Gore, a obavio je razgovor sa partijama koje nisu zastupljene u Parlamentu. Povjeravanjem mandata počinje da teče rok od 90 dana da Skupština izglasa Vladu. Kako on nije dao mandat, taj rok nije ni počeo da teče“, kazao je Zogović.
Poslanik DF-a navodi da je to dovelo do Zakona o predsjedniku i da on ne derogira Ustav već ga unapređuje.
„Potpuno je primjereno to da smo predložili Zakon o predsjedniku. Taj Zakon omogućava predsjedniku da ispravi ono što je propustio da uradi i da otvori novi krug konsultacija i da dodijeli mandat onom ko ima nespornu podršku parlamentarne većine“, tvrdi Zogović.
Došlo se do ideje Mila Đukanovića da napravi blokadu sistema i da ne dozvoli da se formira Vlada, kaže Zogović i dodaje da postoje dva rješenja kad Vlada padne – da se ide na izbore ili da se formira nova Vlada.
„Ali kako da se ide na izbore kada je Skupština odbila predlog za skraćenje mandata. Ovim Zakonom smo zbog toga vratili predsjednika u Ustavne okvire. Upravo ovaj Zakon upućuje na dodatnu razradu Ustavnih normi. Niko ne derogira predsjednika Crne Gore ovim Zakonom već ga upućuje da dodijeli mandat“, kazao je on.
Najveća vlast u državi je Skupština Crne Gore, kaže Zogović i dodaje da nema potrebe stavljati Zakon o predsjedniku u Ustavnu kategoriju.
„Na neustavno ponašanje Mila Đukanovića odgovaramo ustavnošću“
Na pitanje voditelja, kako komentariše odluku Vlade da se plaća jedan evro takse za SIM kartice i gorivo koji išli u državni budžet, a da Ustavni sud nije to proglasio neustavnim, Zogović dodaje da mnogi ovih dana nariču o kršenju Ustava ali i da imaju priliku da izaberu sudije kako bi svoje tvrdnje provjerili.
„Valjda je njihov cilj da provjere svoja narikanja da zakoče proces i da se izglasa Ustavni sud. Kada govorimo o kršenju Ustava, mislim da je juna 2018. godine, Skupština Crne Gore je izvršila izmjene i dopune Zakona o izboru Sudskog savjeta i sudija. To je flagrantno kršenje Ustava jer oni nastavljaju da vrše dužnost do izbora novih. Oni su time dobili doživotne mandate. Tada je postojala mogućnost otvaranja dijaloga i postizanja rješenja. Ustav propisuje da lice ne može dva puta biti birano za predsjednika Vrhovnog suda. Vesna medenica je bila birana tri puta. Ovi što danas nariču, nisu tada naricali“, precizirao je Zogović.
Filip Vujanović je tri puta biran za predsjednika države, tvrdi Zogović i to je bilo kršenje Ustava kao i „Zetski zakoni“.
„Nama u DF-u nije nikakav problem potencijalna neustavnost Zakona o predsjedniku Crne Gore, jer znamo da je Ustavan. Na neustanvo ponašanje Mila Đukanovića, odgovaramo ustavnošću. DF je svakako najsnažniji politički subjekt na polu pobjednica 30. avgusta. Jasno je kakve smo opstrukcije imali i kada se usvajao Tužilački zakon a to je bio deblokirajući mehanizam. Sada smo dobili ocjene o radu Tužilaštva i SDT-a. Oslobodili smo jednu od najznačajnijih grana pravosuđa. Omoućili smo ljudima da radi svoj posao“, podvukao je Zogović.
„Očigledni su politički motivi DPS-a“
„To je politička tendencija. Očigledni su politički motivi i tendencije da neko želi da uvede haos u politiku Crne Gore i da onima koji su osvojili vlast da istu i vrše“, podvlači Zogović.
Kada govori o trzavicama između parlamentarne većine i na pitanje jesu li homogeni kao parlamentarna većina, Zogović tvrdi da kada je usvajan ovaj predlog da su šest puta imali transparentno izjašnjavanje većine.
„Ta većina je potvrđena, a uz to imamo i Sporazum o formiranju Vlade. Nadam se da ćemo formirati Vladu i da će ta Vlada pripremiti izbore. Prve fer i slobodne izbore će pripremiti ta Vlada“, podvlači Zogović.
DPS je na Plenumu kada je trebalo izabrati četiri sudija Ustavnog suda pokazala tendenciju da ruši sve institucije u Crnoj Gori.
„Mi smo imali 17 kandidata, a Administrativni odbor je sveo tu listu na četiri kandidata. DPS nije želio da se izjašnjava ni o jednom kandidatu. Oni su time napravili pravnu anarhiju i haos. Ipak, rezultati izbora su jasni, DPS je doživio fijasko i zbog toga ovolika želja da se destabilizuje Crna Gora. Ako se 20. novembra na sjednici Parlamenta ne izaberu sudije Ustavnog suda, treba naći modalitet da OIK proglasi rezultate izbora i da ne dozvoli DPS-u da vanustavnim djelovanjima blokira formiranje lokalnih vlasti“, podvukao je Zogović.
„Suočavamo se sa konstantnom opstrukcijom kako bi se sačuvali politički monopoli“
„Nakon promjene statusa svojine i njenog pretapanja u državnu i privatnu svojinu, došli smo do toga da je određena društvena klasa na čelu sa Milom Đukanovićem, srasla sa državom. To je okončano 30. avgusta kada je došlo do smjene vlasti. Međutim, mi imamo ambijent konstantne opstrukcije i želje tih centara moći da zadrže zarobljenu državu sa kojom su srasli nakon referenduma. Imali ste dugogodišnji period letargije gdje su se samo određene snage sukobljavale sa tim režimom, da ne podsjećam na period od 2012 kada je DF krenuo u taj sukob pokušavajući da oslobdi Crnu Goru“, kazao je Zogović.
Tada su, kako navodi, imali razne floskule da je Crna Gora nečije privatno imanje a time smo došli do 2020. godine kada je jedna politička elita došla na ideju da na stranačkim organima oformi i svoju privatnu Crkvu.
„Nakon smjene vlasti 30. avgusta 2020. godine mi se suočavamo sa konstantnom opstrukcijom kako bi se sačuvali politički monopoli. DPS je nakon pada Zdravka Krivokapića pokušala da stvori priču da se vratila na vlast, i tada dolazimo do prvog kršenja Ustava. Tada je prekršen Ustav jer nije ispoštovana volja građana na izborima i DPS je probao to da predstavi kao svoju pobjedu. Isti cilj je i danas – nedozvoljavanje subjekata koji su pobijedili da vrše vlast. To se sprovelo kroz ekspertsku vladu ali i kroz vladu koja je nastala prekomponovanjem parlamentarne većine“, kazao je on.
Zogović podvlači da je ta Vlada izgubila podršku istog tog DPSa zbog potpisivanja Temeljnog ugovora, a kriza se produbila jer Milo Đukanović nije želio da da mandat Miodragu Lekiću. Na pitanje je li parlamentarna većina odgovorna i da je pomogla Milu Đukanoviću da ne da mandat, Zogović tvrdi da se može tražiti odgovornost u dijelu većinu, ali kada govori o DF-u, tu se ne može pripisati odgovornost, jer su uložili napore kako bi se očuvala parlamentarna većina.
Predstavnici DPS-a i SDP-a, iako uredno pozvani, se nisu pojavili