Zogović: Venecijanska komisija (VK) 2018.godine “preporučila” kršenje Ustava Crne Gore

REAGOVANJE MILUNA ZOGOVIĆA, ČLANA PREDSJEDNIŠTVA DNP-a, I POSLANIKA DF-a U SKUPŠTINI CRNE GORE

(20.11.2022.)

Venecijanska komisija (VK) 2018.godine “preporučila” kršenje Ustava Crne Gore

Neprimjereni su pokušaji da se savjetodavno mišljenje Venecijanske komisije nametne kao obavezujuće. Odavno je upitan pravni autoritet i nezavisnost tijela, čiji su članovi perjanice DPS-a, Zoran Pažin i Srđan Darmanović, a glavni konsultant iz Crne Gore, poznati grantoprež i Đukanovićev dvorski analitičar, Zlatko Vujović. Time postaju jasnija Đukanovićeva očekivanja od Venecijanske komisije kada je u pitanju Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore, koje će isposlovati pomenuta ekipa, kako je to činjeno i u prethodnom periodu.

Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama Vlada Crne Gore usvojila je i predložila Skupštini 5. juna 2018. godine.

Izvjestioci u ime predlagača bili su Zoran Pažin i Marijana Laković Drašković, koja redovno ukazuje na povrede Ustava, današnja ustavobraniteljka. Vlada je predložila: Predsjednik i članovi Sudskog savjeta, kojima prestaje mandat usljed isteka vremena na koje su birani, nastavljaju da vrše dužnost do proglašenja novog Sudskog savjeta.

Tim predlogom produžen je mandat i sadašnjoj predsjednici Sudskog savjeta, Vesni Simović Zvicer, koja je u junu 2014. godine izabrana za člana Sudskog savjeta na period od četiri godine. Mandat je istekao 2018. godine, a gospođa Zvicer je četiri godine nakon isteka mandata i dalje član Sudskog savjeta, a nakon ostavke Mladena Vukčevića i predsjednik.

Amandmanom VIII na Ustav imamo novi član 127, u čijem posljednjem stavu piše da je mandat Sudskog savjeta četiri godine. A Vesna Simović Zvicer je u devetoj godini mandata, što najbolje govori o ustavnosti Predloga Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koji je 2018. godine usvojila parlamentarna većina na čelu sa “ustavobraniteljima” iz Demokratske partije socijalista.

Nakon što je Vlada predložila nacrt Predloga Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zoran Pažin šalje zahtjev Venecijanskoj komisiji za mišljenje o zakonskom predlogu. Venecijanci reaguju promptno i daju ekspresno mišljenje

22. i 23. juna na 115. plenarnoj sjednici 2018. godine na osnovu komentara koje

su dali Marta Kartabija, zamjenik člana iz Italije, i Filip Dimitrov, član iz Bugarske.

U tački 40 produženje mandata članovima Sudskog savjeta je rješenje koje su

usvojile pojedine Evropske države i Venecijanska komisija ga preporučuje.

U tački 41 razrađuju kako treba kršiti Ustav Crne Gore da produženje mandata

ne bi značilo i reizbor.

Član Venecijanske komisije Filip Dimitrov dao je izjavu medijima da je “predlog o  Sudskom savjetu ustavan”.

Dvadeset drugog juna 2018. godine Zoran Pažin obavještava javnost da je Venecijanska komisija, kao najveći evropski autoritet iz oblasti Ustavnog prava, dala saglasnost na izmjene Zakona.

Zakonodavni odbor je 26. juna 2018. pod predsjedavanjem Marte Šćepanović, nezakonite predsjednice opštine Kolašin, ocijenio da je Predlog Zakona u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom, i da ga treba usvojiti po hitnom postupku kako bi stupio na snagu prije 2. jula, kada ističe mandat članovima Sudskog savjeta.

Odbor za politički sistem, kojim je predsjedavao Željko Aprcović, podnosi niz amandmana, i član 139a (“Predsjednik i članovi Sudskog savjeta kojima prestaje mandat usljed isteka vremena na koje su birani nastavljaju da vrše dužnost do proglašenja novog sastava Sudskog savjeta”), upućen Venecijanskoj komisiji na mišljenje. Ovaj Odbor frapantno mijenja pomenuti član, o kojem su se Venecijanci izjasnili, pa član glasi:

“Predsjednik i članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, kojima prestaje mandat usljed isteka vremena na koje su birani nastavljaju da vrše dužnost do izbora i proglašenja novih članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.

Vršenje dužnosti iz stava 1 ovog člana ne predstavlja ponovni izbor članova

Sudskog savjeta.”

A Odbor zatim amandmanima uvodi član 139b i član 139c, kojim se direktno zadire u ustavne nadležnosti predsjednika Crne Gore: “Ako su ostvareni uslovi iz člana 139a ovog zakona sastav Sudskog savjeta, kojeg čine članovi Sudskog

savjeta izabrani od strane Konferencije sudija i vršioci dužnosti članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, do izbora i proglašenja novih članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, proglašava Predsjednik Crne Gore.”

Član 127 Ustava propisuje da predsjednik proglašava Sudski savjet, a uvođenjem člana 139c u Zakon o Sudskom Savjetu i sudijama mijenjaju se nadležnosti predsjednika, odnosno razrađuju i prilagođavaju novonastaloj situaciji i potrebama DPS-a.

Jasno je da je Venecijanska komisija 2018. godine dala saglasnost na kršenje Ustava za političke potrebe DPS-a.

Sve ovo govori da je Milo Đukanović, vođen tim iskustvom, atipično s funkcije predsjednika Crne Gore, odlučio da retroaktivno traži mišljenje o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o Predsjedniku Crne Gore, koji je već usvojen u Skupštini. Vjerujući da može, kao i 2018. godine, svojim kanalima obezbijediti da isposluje mišljenje koje njemu politički odgovara, nezavisno od toga da li je pravno utemeljeno. A to ne bi bio prvi put da Venecijanska komisija djeluje kao političko, a ne kao pravno tijelo.

Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore u skladu je sa Ustavom i pravnim sistemom Crne Gore. Nakon što je predsjednik iskoristio suspenzivni, odlagajući veto, odbijajući da donese ukaz o proglašenju Zakona, Skupština je dužna da se na prvoj sjednici

ponovo izjasni o Zakonu, i predsjednik Crne Gore mora proglasiti Zakon jer mu Ustav ne ostavlja drugu mogućnost. Ako bi Venecijanska komisija, koja obično daje mišljenje prije usvajanja zakona, retroaktivno i post festum dala negativno mišljenje, kako to najavljuje Đukanovićev tabor, time bi potvrdila svoj antipravni, i dokazala svoj politički karakter. Predlozi o povlačenju  Zakona predstavljaju nedobronamjerne i neosnovane političke instrukcije, kojima se želi pronaći slaba karika i, u postupku donošenja ovog Zakona, razbiti više puta potvrđena  parlamentarna većina od 30. avgusta 2020. godine, a Đukanoviću omogućiti da, kršeći Ustav, nastavi sa procesom blokade izbora Vlade Crne Gore.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pin It on Pinterest