Bivši poslanik i član Odbora za bezbjednost i odbranu Nebojša Medojević poručio je da slučaj DistributeX predstavlja ozbiljan test za crnogorski finansijski i institucionalni sistem, ukazujući na, kako tvrdi, brojne propuste u regulativi, radu institucija i kontroli finansijskih tokova.
„Kakav premijer, takav i finansijski sistem – Ponzi šeme, prevare sa kriptovalutama i pranje novca od organizovanog kriminala! Zakoni puni rupa, institucije slabe, nestručne i korumpirane!“, poručio je Medojević.
On je slučaj **DistributeX (DX / „Distribucija Iks“) ** opisao kao klasičan primjer hibridne kripto-piramidalne, Ponzi i „task scam“ šeme, koja je, prema njegovim riječima, mjesecima funkcionisala u Crnoj Gori uz fizičke kancelarije, javne konferencije, isplate u kriptovaluti USDT i korišćenje državnog dokumenta o registraciji NVO.
„Procijenjeno je više od 3.000 oštećenih, a milionski iznosi prikupljeni su kombinacijom kripto uplata i gotovine „na ruke“. Ovo nije samo pojedinačna prevara. To je sistemski test koji je razotkrio praznine u regulativi, nerad institucija i odsustvo proaktivne finansijske forenzike“, tvrdi Medojević.
Kako objašnjava, model prevare odgovara obrascu koji američki FBI opisuje kao „cryptocurrency job scam“, uz regrutaciju preko WhatsAppa, početne uplate, dnevne zadatke i napredovanje kroz VIP nivoe koje je uslovljeno dovođenjem novih članova i dodatnim uplatama.
„Početna uplata iznosila je oko 256 eura, nakon čega su korisnicima nuđeni dnevni „zadaci“, poput klikova, uz obećanja povrata i nerealnih zarada. Napredovanje kroz VIP nivoe bilo je uslovljeno novim članovima i dodatnim uplatama“, naveo je Medojević.
Oko 200 osoba na spiskovima za isplatu u USDT-u
Medojević ističe da dodatnu pažnju izazivaju podaci o navodnim zaposlenima i načinima isplate, ukazujući da platni spiskovi iz jula 2026. godine pokazuju oko 200 osoba sa iznosima od četiri do 600 USDT, dok su brojevi računa, kako tvrdi, zapravo bili brojevi telefona.
„Fizičke kancelarije u više gradova služile su kao tačke za prikupljanje gotovine. Takva kombinacija fizičke infrastrukture, kripto-transakcija i privatnih grupa za regrutaciju stvara obrazac koji zahtijeva hitnu finansijsku forenziku“, poručio je Medojević.
Posebno je ukazao na ulogu NVO „Distribucija Iks“, koja je, prema dostupnim podacima koje navodi, bila registrovana sa djelatnošću „socijalna i zdravstvena zaštita“ i opisom humanitarnih akcija, dok je istovremeno koristila naziv DistributeX.
„Rješenje o upisu prikazivano je članovima kao dokaz legalnosti. Osnivači su navedeni kao Smiljana Obradović iz Andrijevice, te Marko Đokvučić i Goran Trifunović iz Bara. Konferencija u luksuznom budvanskom hotelu u julu, sa sertifikatima i aplauzima, održana je samo mjesec dana prije prvih prijava“, naveo je Medojević.
„Offshore paravan, lokalna infrastruktura, USDT i keš“
Medojević ukazuje i na međunarodnu komponentu slučaja, navodeći britansku kompaniju DistributeX Limited, osnovanu 2025. godine, kao i upozorenje malteškog regulatora MFSA iz jula, kojim je, prema njegovim riječima, navedeno da entitet nije licenciran za pružanje finansijskih usluga.
„To je tipičan obrazac: offshore paravan, lokalna fizička infrastruktura i mješoviti tokovi – USDT i keš. Međunarodni tragovi zahtijevaju ozbiljnu međunarodnu pravnu saradnju i koordinaciju sa nadležnim finansijsko-obavještajnim službama“, istakao je Medojević.
Govoreći o regulatornom okviru, on tvrdi da postoje značajne praznine koje omogućavaju da se ovakvi modeli predstave kao legalne aktivnosti, dok se istovremeno prikuplja novac od građana.
„Zakon o NVO-ima omogućava brzu, formalnu registraciju, bez suštinske provjere stvarne djelatnosti, izvora sredstava ili usklađenosti sa prijavljenim ciljevima. Ministarstvo nije nadležno da „lovi prevare“, ali je forenzički neodgovorno da se sistem zaustavi samo na formalnoj registraciji“, smatra Medojević.
Kako objašnjava, dodatni problem predstavlja izostanak obavezne unakrsne provjere sa Upravom policije, Upravom za sprečavanje pranja novca, Poreskom upravom i Komisijom za tržište kapitala prije registracije ili odobravanja aktivnosti koje mogu imati finansijske elemente.
„Djelatnost „humanitarna pomoć“ i „socijalna zaštita“ očigledno ne pokriva regrutaciju, prikupljanje uloga i isplatu „plata“ u kriptovaluti. Zloupotreba zvaničnog dokumenta za legitimaciju šeme predvidiva je posljedica ovakvog formalizma“, poručio je Medojević.
Medojević: Crna Gora nema cjelovit zakon o kriptoimovini
On smatra da je posebno problematična činjenica što Crna Gora, kako navodi, još nema cjelovit zakon o kriptoimovini usklađen sa evropskim MiCA okvirom, dok su postojeće izmjene u oblasti sprečavanja pranja novca samo djelimičan korak.
„Izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca iz februara 2025. godine uvele su definiciju kriptoimovine i Registar pružalaca usluga povezanih sa kriptoimovinom koji vodi Komisija za tržište kapitala. To je parcijalni korak u sprečavanju pranja novca, a ne potpuna regulacija kripto-sektora“, tvrdi Medojević.
Prema njegovom tumačenju, ostaje otvoreno pitanje licenciranja platformi koje prikupljaju novac od građana, pravila o finansijskim promocijama, zaštiti potrošača i zabrani neovlašćenog pružanja usluga koje imaju obilježja investicionih ili platnih usluga.
„Transakcije u USDT-u i kešu ostaju u sivoj zoni. Nema specijalizovanog okvira za piramidalne i MLM šeme kada su umotane u „zajednicu“ i „zadatke“, dok se gotovinski promet u kancelarijama ne tretira dovoljno ozbiljno kao potencijalni indikator pranja novca ili neovlašćenog pružanja platnih usluga“, istakao je Medojević.
„Institucije nijesu reagovale na vrijeme“
Kada je riječ o radu institucija, Medojević posebno kritikuje, kako navodi, nedostatak koordinacije između nadležnih organa i izostanak preventivnog djelovanja nakon prvih upozorenja.
„Upozorenja iz marta nisu dovela do otvaranja predmeta niti do javnog poziva građanima da prijave sumnjive aktivnosti. Do kraja avgusta zabilježeno je samo nekoliko prijava, odnosno četiri potvrđene prijave u Herceg Novom, Nikšiću, Budvi i Danilovgradu“, kazao je Medojević.
On tvrdi da institucije imaju određene tehničke i zakonske mogućnosti za praćenje kripto-transakcija, uključujući blockchain analizu i saradnju sa stranim platformama, ali da se takvi alati, prema njegovim riječima, koriste reaktivno umjesto preventivno.
„Uprava policije i Uprava za sprečavanje pranja novca imaju alate za blockchain analizu i mogućnost zahtjeva prema stranim platformama. Međutim, nema vidljive koordinacije sa Poreskom upravom, CBCG-om i Komisijom za tržište kapitala“, poručio je Medojević.
Traži finansijsku policiju po uzoru na Guardia di Finanza
Medojević ukazuje i na potrebu formiranja specijalizovane finansijske policije, po uzoru na italijansku Guardia di Finanza, koja bi se bavila složenim finansijskim istragama, uključujući blockchain i keš-forenziku.
„Specijalizovana finansijska policija po uzoru na Guardia di Finanza još ne postoji, iako se najavljuje godinama. Do sada nije bilo zapljena kriptoimovine u Crnoj Gori. To pokazuje koliko je sistem nepripremljen za novu vrstu finansijskog kriminala“, tvrdi Medojević.
On smatra da međunarodna komponenta slučaja dodatno komplikuje istragu, s obzirom na pomenutu britansku kompaniju, upozorenje malteškog regulatora i mogućnost da su u tokove novca uključene i druge jurisdikcije.
„Međunarodna komponenta zahtijeva međunarodnu pravnu saradnju i saradnju sa FIU mrežom. Tokovi su, prema obrascu koji se može uočiti, fragmentirani kroz USDT, keš, privatne grupe i fizičke kancelarije, što dodatno otežava njihovo praćenje“, naveo je Medojević.
Sumnje u ogromne tokove novca kroz kriptovalute
Posebno ozbiljnim smatra navode o velikim iznosima novca koji se kroz kripto-novčanike mogu povezivati sa Crnom Gorom, ističući da takve tvrdnje zahtijevaju detaljnu finansijsku istragu i provjeru nadležnih organa.
„Otvara se ozbiljna sumnja da se preko Crne Gore i kroz promet kriptovaluta mogu pratiti ogromne količine novca porijeklom iz transnacionalnog kriminala, uključujući i trgovinu narkoticima. To nije tvrdnja koju treba iznositi bez dokaza, već pitanje koje nadležne institucije moraju hitno i profesionalno provjeriti“, poručio je Medojević.
Kao ključne mjere, Medojević predlaže snažniju međuinstitucionalnu kontrolu, javnu bazu rizičnih entiteta, rano upozoravanje građana, donošenje sveobuhvatnog zakona o kriptoimovini i jačanje kapaciteta za finansijske istrage.
„Potrebne su obavezne unakrsne provjere pri registraciji NVO-a kada djelatnost ili naziv ukazuje na finansijske ili kriptoaktivnosti, javna baza rizičnih entiteta, obavezna rana upozorenja regulatora, puni MiCA-usklađeni zakon i operativna finansijska policija sa blockchain i keš-forenzikom“, istakao je Medojević.
Kako zaključuje, slučaj DistributeX pokazuje da sama formalna registracija i parcijalni nadzor nijesu dovoljni ukoliko institucije međusobno ne razmjenjuju informacije i ne djeluju preventivno.
„Građani su ostali bez zaštite mjesecima nakon što je šema već bila prepoznata. To je suštinski propust sistema, a ne samo pojedinaca koji stoje iza platforme“, zaključio je Medojević.
„VDT, Komisija i guverner CBCG-a kao da spavaju snom mrtvijem“
Na kraju, Medojević je direktno kritikovao vrh nadležnih finansijskih i pravosudnih institucija, tvrdeći da se ozbiljni rizici ne mogu ignorisati dok se kroz zemlju odvijaju sumnjivi kripto-tokovi.
„Naravno, VDT, šef Komisije za tržište kapitala i guverner CBCG-a kao da spavaju snom mrtvijem dok se preko Crne Gore, prema navodima i sumnjama koje zahtijevaju ozbiljnu finansijsku istragu, valjaju ogromne količine novca kroz kriptovalute“, poručio je Nebojša Medojević.
Bonus video:
Komentari (0)