Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević ocijenio je da slučaj više od 50 stranih državljana zatečenih u iznajmljenoj kući u podgoričkom naselju Mareza, u kojem je do sada uhapšeno devet osoba i zaplijenjena velika količina računarske opreme, novca i drugih uređaja, zahtijeva mnogo širu bezbjednosnu istragu.
On tvrdi da postoje sumnje da aktivnosti te grupe nisu bile ograničene samo na nezakonite poslove u oblasti berzanskog i finansijskog poslovanja, već da slučaj može imati i međunarodnu obavještajnu dimenziju.
Medojević, koji je ranije bio član skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, naveo je na društvenim mrežama da su propusti Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) u ovom slučaju, prema njegovom mišljenju, toliko ozbiljni da otvaraju pitanje mogućih špijunskih aktivnosti.
„Naši međunarodni partneri sumnjaju da je ova grupa, koja je imala gostoprimstvo srodnika šefa DPS kartela, osim prevara na berzama obavljala i špijunske aktivnosti, čija je glavna meta bila rezidencija ambasadora SAD, koja se nalazi u neposrednoj blizini“, naveo je Medojević.
Riječ je o tvrdnjama predsjednika Pokreta za promjene koje, prema do sada javno saopštenim podacima policije i tužilaštva, nisu potvrđene kao dio zvanične istrage.
Medojević je, ipak, otišao korak dalje i ocijenio da navodne veze osoba iz ovog slučaja sa strukturama koje on naziva „DPS kartelom“ mogu ukazivati na organizovanu hibridnu operaciju usmjerenu prema američkim diplomatskim predstavnicima u Crnoj Gori.
„Razumljiv je interes vrha DPS kartela, pa samim tim i motiv da prisluškuju rezidenciju ambasadora SAD, imajući u vidu čvrstu riješenost SAD da razbiju DPS kartel i pohapse i osude sve njegove vođe“, napisao je Medojević.
On je u istom kontekstu ponovo pomenuo i bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, tvrdeći da je njegov uticaj na upravljanje ANB-om jedan od razloga zbog kojih su, kako smatra, u postupanju bezbjednosne službe napravljeni ozbiljni profesionalni propusti.
„Sve je jasno, osim kako su ovi teletabisi došli na vlast i preuzeli upravljanje državom! I nije čudo što rejting DPS kartela raste“, napisao je Medojević na platformi X, dodajući ironično: „Hvala oslobodiocima!“
Više od 50 stranaca, 100 računara, novac i dron
Slučaj na Marezi otvorio je brojna pitanja nakon što je policija u jednoj iznajmljenoj kući zatekla više od 50 stranih državljana i veliku količinu digitalne i druge opreme.
Prema ranijem saopštenju Uprave policije, od više od 50 provjerenih stranih državljana devet je uhapšeno, dok je tokom akcije pronađeno i oduzeto više od 50.000 eura u gotovini, preko 100 računara i drugih djelova računarske opreme, mobilni telefoni, GPS uređaji, dron i jedno vozilo.
Policija je, u koordinaciji sa Državnim tužilaštvom, provjeravala sve strane državljane koji su zatečeni u objektu, kao i porijeklo i namjenu više stotina digitalnih uređaja, sofisticirane opreme i veće količine novca.
„Rezultati policijsko-tužilačkih aktivnosti rezultirali su hapšenjem devet stranih državljana“, saopštila je Uprava policije.
Među uhapšenima je i državljanka Ukrajine V. V. (28), za koju policija sumnja da je počinila krivično djelo nedozvoljeno bavljenje privrednom, bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja.
Prema policijskim navodima, sumnja se da je V. V. angažovala veći broj državljana Ukrajine, Moldavije i Slovačke radi sprovođenja tih aktivnosti i da im je zarade isplaćivala u gotovini, suprotno odredbama Zakona o radu i propisima kojima je uređen platni promet u Crnoj Gori.
„Sumnja se da je V. V. angažovala veći broj državljana Ukrajine, Moldavije i Slovačke radi sprovođenja ovih aktivnosti, i da im je za radni angažman isplaćivala zarade u gotovom novcu, suprotno odredbama Zakona o radu i propisima koji uređuju platni promet u Crnoj Gori“, navela je policija.
Među devet uhapšenih, pored osumnjičene ukrajinske državljanke, nalaze se još tri državljana Ukrajine, dva državljana Slovačke i dva državljana Moldavije.
Šta će pokazati nastavak istrage?
Dok policijsko-tužilačka istraga za sada zvanično obuhvata sumnje u nezakonito privredno, bankarsko i berzansko poslovanje, Medojević svojim tvrdnjama otvara i pitanje moguće bezbjednosne pozadine cijelog slučaja, posebno imajući u vidu količinu i vrstu zaplijenjene tehničke opreme, broj angažovanih stranaca i blizinu rezidencije američkog ambasadora.
Da li će te sumnje dobiti potvrdu u daljem toku istrage ili će slučaj ostati u okvirima krivičnih djela iz oblasti nezakonitog finansijskog i privrednog poslovanja, trebalo bi da pokažu rezultati daljeg rada policije i tužilaštva.
Bonus video:
Komentari (0)