Bivši poslanik i nekadašnji član Odbora za bezbjednost i odbranu Nebojša Medojević poručio je da bi predloženi „Euro model“, prema njegovoj procjeni, mogao posebno teško pogoditi mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori.
Vlada je najavila da će od januara 2027. minimalne neto zarade iznositi 1.000, 1.250 i 1.400 eura, zavisno od nivoa obrazovanja potrebnog za radno mjesto, uz dalje smanjenje poreskog opterećenja rada. Premijer Milojko Spajić tvrdi da će zbog poreskog rasterećenja od reforme imati korist i zaposleni i poslodavci.
Medojević, međutim, iznosi znatno drugačiju procjenu posljedica.
„Euro model nije reforma. Euro model je politički račun ispostavljen onima koji ne štampaju novac za plate, već ga moraju zaraditi - malim i srednjim preduzećima. Država može da pokrije rupu zaduživanjem. Firma ne može. Firma ili plati, ili zatvori, ili ode u sivu zonu. To je cijela ekonomija ovog predloga, svedena na jednu rečenicu koju Vlada ne želi da izgovori“, tvrdi Medojević.
„Kad marža nestane, nestaju i radna mjesta“
Kako navodi, mala i srednja preduzeća obuhvataju mikrokompanije sa nekoliko zaposlenih, trgovine, ugostiteljske objekte, servise, prevoznike i male građevinske ekipe, čija održivost u velikoj mjeri zavisi od likvidnosti.
„Njihova sposobnost da prežive ne mjeri se parolama o Evropi, nego likvidnošću - da li prvog u mjesecu mogu da isplate platu, porez, dobavljača i ratu kredita, a da se ne uruše. Euro model tu sposobnost slabi tamo gdje je već najslabija“, istakao je Medojević.
Posebno problematičnim smatra povećanje minimalnih zarada.
„Minimalac od hiljadu, hiljadu dvjesta pedeset i hiljadu četiristo eura zvuči kao civilizacijski iskorak dok se izgovara pred kamerama. U računovodstvima malih firmi zvuči drugačije. Skok neto zarade sa šest stotina na hiljadu ili hiljadu dvjesta pedeset eura nije pokriven ukidanjem doprinosa. Razliku ne plaća premijer. Razliku plaća poslodavac iz marže koja u velikom dijelu privrede jedva postoji. Kad marža nestane, nestaju i radna mjesta. Onda niko više ne priča o Evropi. Priča se o stečajevima“, poručio je Medojević.
Vladino obrazloženje je drugačije. Spajić je najavio dodatno smanjenje poreskog opterećenja rada i kao primjer naveo zaradu za koju poslodavac sada ukupno izdvaja 1.980 eura: prema Vladinom modelu, uz isti trošak zaposlenom bi neto primanje poraslo sa 1.600 na 1.870 eura.
Medojević: Ugroženo između 10.000 i 18.000 poslova
Medojević iznosi procjenu da bi posljedice mogle biti znatno ozbiljnije u dijelu privrede koji trenutno isplaćuje zarade ispod novih minimalnih iznosa.
„Procjena je surova i dovoljno razumna da bude poštena. U MSP-u je izloženo na desetine hiljada radnih mjesta čije su današnje plate ispod novog praga. U prvoj godini materijalno je ugroženo, prosječno posmatrano, između deset i osamnaest hiljada formalnih poslova - otkazom, neproduženjem ugovora, skraćenjem radnog vremena, odlaskom u sivu zonu ili gašenjem firme. U pesimističnijem scenariju broj ide i preko dvadeset hiljada. To nije panika. To je matematika troškova rada u realnosti mikropreduzeća“, tvrdi Medojević.
Procjena od 10.000 do 18.000, odnosno više od 20.000 potencijalno ugroženih radnih mjesta, Medojevićeva je procjena i nije zvanična projekcija Vlade.
On smatra da bi najveći pritisak osjetila upravo najmanja preduzeća.
„Najugroženiji nijesu veliki sistemi. Najugroženiji su oni koje ova vlast najradije zove preduzetnicima, dok im istovremeno nameće teret kojim finansira sopstvenu politiku plata i penzija i političku kampanju za izbore. Sjever će to osjetiti prvi. Sezona će to sakriti do oktobra. Zima će to pokazati“, kazao je Medojević.
„Radnik kome firma ode u stečaj nema hiljadu eura“
Medojević osporava i Vladino predstavljanje programa kao mjere koja će poboljšati položaj zaposlenih.
„Posebno je licemjerno što se model prodaje kao briga o radniku. Radnik kome firma ode u stečaj nema hiljadu eura. Ima Zavod za zapošljavanje. Radnik kome se dio plate vrati 'na ruke' nema Evropu. Ima sivu zonu koju ista vlast navodno gasi. Inflacija će ostatak obećanja pojesti brže nego što se sastavi sljedeći slogan“, rekao je Medojević.
Istakao je da nije protiv povećanja životnog standarda i zarada, već smatra da takve promjene moraju biti postepene i praćene analizom posljedica.
„Nije sporno da Crna Gora ne može vječito živjeti od jeftinog rada. Nesporno je i to što treba dizati standard. Sporno je da se to radi preko noći, bez analize, bez faza, bez zaštite mikrofirmi, uz rupu u budžetu od stotina miliona i uz poruku da je svako ko pita za brojke neprijatelj napretka. Reforma koja ne može da izdrži pitanje 'ko plaća i ko ostaje bez posla' nije hrabrost. To je bijeg od odgovornosti“, poručio je Medojević.
Traži od Vlade detaljnu analizu
Medojević je pozvao Vladu da objavi analizu uticaja novih mjera po veličini preduzeća, regionima i djelatnostima.
„Pokret za promjene neće potpisati priču u kojoj se deficit države prepakuje u stečaj građanina. Ako Vlada misli ozbiljno, neka objavi studiju uticaja po veličini preduzeća, po regionu i po djelatnosti. Neka kaže koliko radnih mjesta gasi, koliko prebacuje na sivo tržište i koliko firmi gura u insolventnost. Dok to ne uradi, euro model ostaje ono što jeste: skup politički poklon pred izbornu godinu, plaćen likvidnošću onih koji državu hrane, a ne onih koji je zadužuju“, kazao je Medojević.
„Kad nestane likvidnosti, nestaju i radna mjesta. To nije opozicioni stav. To je surovo pravilo računovodstva“, zaključio je Medojević.
Vlada, sa druge strane, navodi da bi „Euro model“ trebalo da obuhvati više od 250.000 zaposlenih i tvrdi da će smanjenje poreskog opterećenja rada omogućiti rast neto zarada bez proporcionalnog povećanja ukupnog troška poslodavaca.
Bonus video:
Komentari (0)