Hrvatska na školski brod „Jadran“ gleda kao na neku vrstu ratnog trofeja iz sukoba devedesetih godina, a ne kao na plovilo čija je materijalna vrijednost presudna, smatra istoričar iz Tivta Dražen Jovanović.
U razgovoru za „Dan“ on postavlja pitanje zašto je upravo ovaj jedrenjak postao predmet dugogodišnjeg spora između Podgorice i Zagreba, kada su nakon raspada Jugoslavije u Crnoj Gori ostali i brojni drugi brodovi nekadašnje Jugoslovenske ratne mornarice.
„Ne postoji nikakav pravni osnov da Hrvatska traži ovaj brod. Zanimljivo je postaviti pitanje zašto Hrvatska ne potražuje neke druge brodove koji su takođe bili u sastavu ratne mornarice, a danas se nalaze u Crnoj Gori? Moje lično mišljenje je da oni na 'Jadran' gledaju kao na neku vrstu ratnog trofeja iz tih krvavih ratova devedesetih godina, a ne zbog njegove materijalne vrijednosti“, rekao je Jovanović za „Dan“.
Njegova ocjena dolazi u trenutku kada dvije države nastoje da kroz bilateralne pregovore riješe dugogodišnji spor. Na sastanku u Zagrebu 9. oktobra, koji su predvodili crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović i hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, nije postignut dogovor o vlasništvu nad jedrenjakom.
Crnogorsko Ministarstvo odbrane saopštilo je da ostaje pri stavu da je „Jadran“ vlasništvo Crne Gore, dok je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova ponovilo zahtjev za njegov povratak.
Zagreb je istovremeno naglasio da su otvorena i druga pitanja sukcesije vojne imovine bivše SFRJ.
Zrenjanin i Sarajevo dali više nego Split i Šibenik
„Jadran“ je izgrađen u njemačkom brodogradilištu „H. C. Stülcken Sohn“ u Hamburgu, a u Tivat je prvi put uplovio 16. jula 1933. godine. Građen je za Kraljevsku mornaricu Jugoslavije, uz finansijsko učešće države i priloge prikupljane širom tadašnje zemlje.
Jovanović podsjeća da je brod preživio Drugi svjetski rat, promjene državnih uređenja i raspad Jugoslavije, te da ga zbog toga treba posmatrati kao dio zajedničke pomorske istorije.
„Paradoksalno je, ali gradovi poput Zrenjanina ili Sarajeva dali su mnogo više sredstava za njegovu izgradnju nego Split ili Šibenik. Tivat je njegova prva luka u koju je uplovio jula 1933. godine, uz veliku pompu i svečani doček. Tu su rađeni svi njegovi remonti, popravke i održavanje tokom decenija“, navodi Jovanović.
On odbacuje tvrdnje da vezanost broda za Split predstavlja dovoljan osnov za hrvatski zahtjev.
„Teorija da je 'Jadran' imao matičnu luku u Splitu uopšte ne pije vodu – to je bio vojni brod, posada je bila višenacionalna, a on je podjednako boravio u Tivtu, Splitu, Dubrovniku i Puli“, objašnjava istoričar.
Hrvatska, međutim, svoj zahtjev zasniva i na dugogodišnjoj povezanosti broda sa Splitom, gdje je tokom jugoslovenskog perioda služio za školovanje pomorskih kadrova.
Crnogorska strana ističe njegovu vezu sa Tivtom, činjenicu da je u Boki bio u vrijeme raspada države i kontinuitet korišćenja i održavanja.
Pravna situacija složenija je od samog pitanja gdje se brod zatekao. Sporazum o pitanjima sukcesije SFRJ za pokretnu vojnu imovinu predviđa posebne aranžmane zainteresovanih država nasljednica. Zato se pravni status „Jadrana“ ne može smatrati konačno razriješenim samo na osnovu njegove lokacije tokom raspada Jugoslavije.
Jovanović: Crna Gora nema jasan stav prema Hrvatskoj
Jovanović smatra da je crnogorski pravni i istorijski osnov dovoljno snažan da ne ostavlja prostor za ustupanje broda.
„Brod je bio vlasništvo tadašnje mornarice, odnosno države Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. U trenutku raspada te države, brod se našao na teritoriji tadašnje Socijalističke Republike Crne Gore, odnosno Savezne Republike Jugoslavije. Da skratim priču: legalno i legitimno, brod je potpuno ispravno u vlasništvu Crne Gore“, rekao je Jovanović.
Istoričar iz Tivta nezadovoljan je i odnosom domaćih institucija, smatrajući da Crna Gora mora odlučnije da zastupa svoj stav.
„Malo sam i ljut što Crna Gora, posebno u tom pitanju, nema neki jasno definisan politički stav prema Hrvatskoj. Sve to mi liči na neko povlačenje u okolnostima kada imamo apsolutno valjane pravne argumente. Nadam se da će naša strana uspjeti da se izbori za to i dokaže da je ovaj ponos naše pomorske tradicije u potpunosti legitimno u rukama naše države“, kazao je Jovanović.
Spor oko „Jadrana“ otvorio je i pitanje odnosa prema vojnom i pomorskom nasljeđu nekadašnje zajedničke države. Dok Hrvatska i Crna Gora razmjenjuju argumente o vlasništvu, brod koji je gotovo čitav vijek služio školovanju pomoraca ostaje jedan od rijetkih sačuvanih svjedoka te istorije.
„Jadran“ pod hitno zaštititi kao kulturno dobro
Jovanović smatra da bi nadležne institucije trebalo da pokrenu postupak zaštite školskog broda „Jadran“ kao kulturnog dobra, nezavisno od aktuelnog diplomatskog spora.
„Taj brod je jednostavno zaslužio da bude proglašen kulturnim dobrom. Čak je bila i peticija poslata iz Boke prema Upravi za zaštitu kulturnih dobara, međutim, koliko sam ja upoznat, nikad niko nije zvanično odgovorio na to. Ružne stvari se dešavaju sad oko tog broda, on je, nažalost, u fokusu javnosti zbog nekog politikantstva i dobijanja jeftinih političkih poena, a nipošto nije zaslužio takav odnos“, upozorio je Jovanović.
Savjet bokeljskih nevladinih organizacija ranije je Ministarstvu kulture i medija podnio inicijativu za zaštitu broda. Prema javno dostupnim informacijama iz avgusta 2025. godine, na tu inicijativu tada nije bio dostavljen odgovor. Aktuelni status postupka nije potvrđen.
Pogled.me/Dan
Bonus video:
Komentari (0)