Iako zvanični Brisel najave o „mapi puta“ i novim zaštitnim mehanizmima pakuje u diplomatski jezik institucionalnih reformi, mogućnost da Crna Gora postane članica Evropske unije, ali da određeni period ne može da koristi pravo veta, otvara ozbiljno pitanje kakvo bi to članstvo zapravo bilo.
Evropska komisija još nije donijela konačnu odluku o takvom modelu. Prema nacrtu o kojem je izvijestio Rojters, razmatra se „privremena politička obaveza“ novih članica da određeno vrijeme ne blokiraju odluke koje zahtijevaju konsenzus, kao i dodatni mehanizmi kojima bi prava novih članica mogla biti suspendovana u slučaju demokratskog nazadovanja. „Vijesti“ navode da se spekuliše i o mogućnosti da takvo ograničenje za Crnu Goru traje deset godina.
Ako bi takav predlog zaista postao uslov za članstvo Crne Gore, teško bi ga bilo predstaviti kao punopravno članstvo pod jednakim uslovima.
Evropa „druge brzine“
Osnovno obećanje evropskih integracija jeste da država koja završi pristupni proces postaje članica evropskih institucija sa pravima i obavezama koje proizlaze iz članstva.
Crna Gora pregovara sa EU od 2012. godine i trenutno je najnapredniji kandidat za članstvo. Istovremeno, upravo sada, kada se približava završnici procesa, u Briselu se razmatraju mehanizmi koji ranije nisu bili dio njenog pristupnog okvira.
Ukoliko bi Podgorica nakon prijema bila ograničena u korišćenju prava koje postojeće članice imaju, teško bi se moglo govoriti o potpunoj ravnopravnosti.
Crna Gora bi formalno sjedjela za evropskim stolom, ali ne bi raspolagala svim instrumentima koje imaju države koje su za tim stolom već decenijama.
Promjena pravila pred kraj
Crna Gora je više od decenije sprovodila reforme i prilagođavala zakonodavstvo pravilima EU sa ciljem punopravnog članstva.
Zato je legitimno postaviti pitanje: može li Brisel pred samu završnicu procesa promijeniti suštinu onoga što je kandidatima godinama predstavljano kao krajnji cilj?
Crnogorska ministarka evropskih poslova Maida Gorčević već je javno poručila da Podgorica želi puno članstvo i ravnopravan položaj sa ostalim članicama. Kazala je da Crna Gora može prihvatiti zaštitne mehanizme protiv demokratskog nazadovanja, ali ne i ograničena prava.
Ko štiti interese male države?
Za malu državu poput Crne Gore pitanje veta nije samo tehnička rasprava o načinu odlučivanja u Briselu.
To je jedan od instrumenata kojim članica može zaštititi svoje interese kada se donose odluke za koje je potrebna jednoglasnost.
Upravo zato se postavlja pitanje šta bi se dogodilo ukoliko bi Crna Gora preuzela sve obaveze članstva, a istovremeno privremeno ostala bez jednog od instrumenata koji koriste postojeće članice.
Posebno na Balkanu, gdje bilateralni sporovi, pitanja istorije, granica i identiteta nerijetko postaju dio evropskog procesa.
„Privremeno“ deset godina?
Još ozbiljnije pitanje otvara mogućnost dugog prelaznog perioda.
Deset godina nije nekoliko mjeseci potrebnih za tehničko prilagođavanje. To je period u kojem se mogu promijeniti dvije ili tri vlade, čitava politička generacija i strateški odnosi unutar Evrope.
Zato, ukoliko bi se takav model zaista našao na stolu, Podgorica bi morala precizno da zna koja prava prihvata, kojih se privremeno odriče, koliko dugo ograničenja traju i postoji li automatska garancija njihovog prestanka.
Članstvo mora značiti ravnopravnost
Niko ne spori da EU sa potencijalno više od 30 članica mora razmišljati o reformi sistema odlučivanja. Evropska komisija upravo potrebu za efikasnijim funkcionisanjem proširene Unije navodi kao jedan od razloga za razmatranje novih mehanizama.
Ali postoji suštinska razlika između reforme koja jednako mijenja pravila za sve članice i sistema u kojem jedna grupa država ima veća prava od druge.
Ako EU želi da ukine ili ograniči veto, onda je legitimno otvoriti raspravu o tome za čitavu Uniju.
Ali ako bi stare članice zadržale svoja prava, dok bi Crna Gora i druge nove članice morale da ih se odreknu, onda pitanje više nije samo kako će funkcionisati proširena EU.
Pitanje je mnogo jednostavnije:
Da li je to punopravno članstvo ili članstvo drugog reda?
Bonus video:
Komentari (0)