Dok crnogorski državni vrh, nakon izborne pobjede Studentske liste u Srbiji, najavljuje novu fazu odnosa sa Beogradom, snažniju međudržavnu saradnju i uklanjanje političkih tenzija, Vlada Crne Gore donijela je novu Uredbu o viznom režimu, kojom je zadržala postojeća administrativna ograničenja za državljane Srbije.
Iako se ne radi o uvođenju novih prepreka, odluka Podgorice otvara pitanje koliko su najave unapređenja odnosa dvije države praćene konkretnim potezima koji bi olakšali svakodnevni život građana.
Prema uredbi, koja počinje da se primjenjuje 1. novembra, državljani Srbije mogu boraviti u Crnoj Gori do 30 dana sa važećom ličnom kartom, dok im pasoš omogućava bezvizni boravak do 90 dana.
Takvo rješenje postojalo je i ranije, ali njegovo zadržavanje u trenutku kada se govori o novom početku u odnosima Podgorice i Beograda otvara prostor za pitanje zbog čega nije učinjen dodatni korak ka pojednostavljenju kretanja građana.
Milatović najavljuje snažniju saradnju, Vlada zadržava postojeća pravila
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović razgovarao je 26. oktobra sa predstavnicima Studentske liste, kojoj je čestitao izbornu pobjedu, ističući da dvije države imaju priliku da unaprijede međusobne odnose.
Milatović je tom prilikom naglasio da bliske istorijske, porodične i kulturne veze predstavljaju snažan temelj za dalji razvoj saradnje.
Dva dana kasnije, govoreći o budućim odnosima sa Srbijom, poručio je da postoji mnogo prostora za još bolju saradnju i da dvije države treba da razvijaju odnose na dobrobit svojih građana.
Ipak, dok se sa najviših državnih adresa šalju poruke o približavanju, nova uredba pokazuje da barem u oblasti uslova kratkotrajnog boravka za građane Srbije zasad nema dodatnih olakšica.
Upravo tu nastaje pitanje odnosa političkih najava i konkretnih administrativnih odluka.
Ako su Srbija i Crna Gora države koje povezuju izuzetno snažne porodične, istorijske, kulturne i ekonomske veze, zbog čega donošenje novog propisa nije iskorišćeno za razmatranje jednostavnijeg režima boravka?
Isti građanin, ista država, ali 60 dana razlike
Kako je objavio portal Aloonline.me, nova uredba zadržava različita pravila za državljane Srbije u zavisnosti od dokumenta sa kojim prelaze granicu.
Građanin Srbije koji u Crnu Goru uđe sa ličnom kartom može boraviti najduže 30 dana, dok mu pasoš omogućava boravak do tri mjeseca bez vize.
Razlika od 60 dana posebno je značajna za građane koji imaju roditelje, djecu, rodbinu ili sopstvenu imovinu u Crnoj Gori, kao i za penzionere koji dio godine provode na crnogorskom primorju.
Za turiste koji dolaze na nekoliko dana postojeći režim uglavnom ne predstavlja problem, ali za one koji imaju snažne porodične i životne veze sa obje strane granice administrativna ograničenja imaju drugačiju težinu.
Istovremeno, riječ je o pravilima koja nijesu specifična samo za državljane Srbije. Crna Gora i državljanima država Evropske unije omogućava boravak do 30 dana sa ličnom kartom, odnosno do 90 dana sa pasošem.
To, međutim, ne isključuje mogućnost da se u odnosima dvije susjedne države razmotri dodatno olakšavanje kretanja ljudi.
Nova uredba usvojena bez sjednice Vlade
Vlada Crne Gore donijela je Uredbu o viznom režimu 26. oktobra, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade.
Dokument je objavljen u Službenom listu Crne Gore, broj 158/2026, a njegova primjena počinje 1. novembra.
Uredba je dio procesa usklađivanja crnogorske vizne politike sa pravilima Evropske unije, što predstavlja jednu od obaveza države u pristupnim pregovorima.
Srbija je zadržana među zemljama čijim državljanima nije potrebna viza za ulazak i kratkotrajni boravak u Crnoj Gori.
To znači da Podgorica nije uvela vize građanima Srbije, niti im je novom uredbom skratila dosadašnji dozvoljeni boravak.
Međutim, činjenica da ograničenja nijesu nova ne znači da se ne može otvoriti pitanje opravdanosti njihovog daljeg zadržavanja.
Porodične veze između dvije države ne poznaju administrativne granice
Odnosi Srbije i Crne Gore ne mogu se posmatrati samo kroz zvanične diplomatske kontakte i turističke posjete.
Veliki broj građana ima porodice, imovinu i poslovne interese u obje države, dok su međusobna putovanja dio svakodnevnog života.
U takvim okolnostima, pitanje slobodnijeg kretanja nije samo tehničko, već i praktično pitanje koje neposredno utiče na građane.
Posebno se to odnosi na ljude koji duže borave kod članova porodice, obilaze porodična imanja ili dio godine provode u drugoj državi.
Naravno, svaka država ima pravo da samostalno uređuje uslove ulaska i boravka stranih državljana. Ipak, upravo bliskost dvije zemlje pruža osnov za razgovor o dodatnim olakšicama, ukoliko za njih postoji obostrana politička volja.
Najave boljih odnosa čekaju konkretne rezultate
Nakon promjene vlasti u Srbiji, iz Crne Gore su upućene brojne poruke o potrebi unapređenja bilateralnih odnosa.
O snažnijoj saradnji govorio je predsjednik Jakov Milatović, dok su pojedini politički predstavnici i analitičari ocijenili da političke promjene u Beogradu mogu otvoriti prostor za smanjenje tenzija između dvije države.
Međutim, nova uredba pokazuje da se u oblasti kratkotrajnog boravka državljana Srbije zasad ništa suštinski ne mijenja.
To ne znači da je riječ o neprijateljskom potezu prema Srbiji ili njenim građanima, ali pokazuje da najavljeno političko približavanje još nije praćeno konkretnim pojednostavljenjem ovog dijela administrativnih procedura.
Upravo zato ostaje otvoreno pitanje hoće li se najave boljih odnosa zadržati na političkim porukama ili će biti pretočene u praktične mjere od kojih građani obje države mogu imati neposrednu korist.
Jer, ako se već govori o novom poglavlju odnosa Podgorice i Beograda, njegov uspjeh neće se mjeriti samo izjavama državnih zvaničnika, već i time koliko će svakodnevni život ljudi biti jednostavniji.
Za sada, pravilo ostaje isto - 30 dana sa ličnom kartom i 90 dana sa pasošem.
A pitanje zbog čega bliske države nijesu otišle korak dalje u olakšavanju kretanja svojih građana ostaje bez konkretnog odgovora.
Bonus video:
Komentari (0)