Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da je Crna Gora dobro razumjela očekivanja Zagreba, naglašavajući da otvorena pitanja između dvije države nijesu samo bilateralne prirode, već, prema njegovom tumačenju, predstavljaju dio evropskih vrijednosti i pristupnih pregovora.
Plenković je na sjednici Vlade Hrvatske govorio o nedavnom susretu sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem, ističući da je hrvatska strana jasno predstavila svoje zahtjeve.
„Predstavili smo očekivanja crnogorskoj strani i vjerujemo da su dobro razumjeli naše poruke“, izjavio je Plenković.
On je poručio da je Hrvatska spremna da nastavi saradnju sa Crnom Gorom, kako bi se rješavanjem preostalih pitanja stvorili uslovi za završetak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.
Zagreb pozdravlja ustupke Podgorice
Hrvatski premijer posebno se osvrnuo na dvije nedavne odluke Vlade Crne Gore - promjenu naziva gradskog bazena u Kotoru i naknadno odobravanje spomen-ploče u Morinju.
„Uvažili smo pozitivan signal, signal u dobrom smjeru kada je riječ o ploči u logoru Morinj, koja komemoriše ono što se dogodilo 1991, kao i činjenicu da su odlučili da promijene ime bazena u Kotoru“, kazao je Plenković.
Govoreći o nekadašnjem vaterpolisti Zoranu Džimiju Gopčeviću, po kojem je bazen nosio ime, Plenković je iznio tvrdnje o njegovoj ulozi u logoru Morinj, ocjenjujući da je za Hrvatsku neprihvatljivo da sportski objekat nosi njegovo ime.
Vlada Crne Gore je 19. oktobra odlučila da bazen preimenuje u Gradski bazen - Petar II Petrović Njegoš.
Istovremeno je naknadno odobrena spomen-ploča hrvatskim zatvorenicima u Morinju, koja je 2022. godine postavljena bez sprovođenja tada propisanih zakonskih procedura.
Tim odlukama Podgorica je odgovorila na dva od ukupno osam zahtjeva koje je ispostavio Zagreb.
Preostalo još šest zahtjeva
Ipak, hrvatski premijer naglašava da time otvorena pitanja nijesu iscrpljena.
„Ovo nisu bilateralna pitanja, ovo su vrijednosni elementi koji su dio poglavlja 23 i 31 na evropskom putu Crne Gore“, poručio je Plenković.
Preostali hrvatski zahtjevi obuhvataju obeštećenje bivših zatvorenika Morinja, nastavak potrage za 14 osoba koje Hrvatska vodi kao nestale tokom ratova devedesetih, procesuiranje ratnih zločina, rješavanje imovinskih zahtjeva hrvatskih porodica, pitanje međudržavne granice i spor oko vlasništva nad školskim brodom „Jadran“.
Hrvatska ova pitanja povezuje sa pregovaračkim Poglavljem 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, i Poglavljem 31, koje obuhvata spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
Iako Plenković insistira na tome da je riječ o evropskim vrijednostima, pitanja poput granice i vlasništva nad brodom „Jadran“ istovremeno predstavljaju konkretne međudržavne sporove.
Najnovija poruka iz Zagreba tako potvrđuje da dvije odluke Podgorice nijesu označile kraj hrvatskih zahtjeva, već nastavak razgovora o preostalih šest pitanja od kojih Hrvatska očekuje rješenje tokom evropskih integracija Crne Gore.
Bonus video:
Komentari (0)