Šef države Jakov Milatović zatražiće od predsjednika Skupštine Andrije Mandića (Nova srpska demokratija) vanrednu sjednicu parlamenta, kako bi se razmotrio njegov predlog za izbor advokatice Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda, koji najviši zakonodavni dom nije razmatrao tokom redovnog proljećnjeg zasjedanja.

Milatović će to učiniti u skladu sa članom 90 Ustava Crne Gore i članom 128 Poslovnika Skupštine. Predlog je upućen još sredinom maja, ali poslanici o njemu nisu odlučivali.

Upozorenja iz predsjedničke kancelarije

Iz Milatovićeve kancelarije poručuju da se pasivnim odnosom Skupštine dodatno produbljuje „ustavna kriza“, ugrožava „vladavina prava“ i usporava „evropski put Crne Gore“.

„Predsjednik nastoji da, korišćenjem svojih ustavnih nadležnosti, doprinese kompletiranju Ustavnog suda i postizanju njegove pune funkcionalnosti“, naveli su.

Raniji zahtjevi predsjednika

Milatović je 29. jula uputio dopis Mandiću u kom je tražio da se predlog za izbor Vučinić hitno uvrsti na dnevni red. On je tada upozorio da „neprihvatljivo ćutanje“ Skupštine dok Ustavni sud radi sa samo četiri sudije predstavlja dalje produbljivanje krize.

„Ako želimo Crnu Goru u EU, onda moramo i da radimo kao evropske demokratije, da institucije rade svoj posao, bez političke trgovine i selektivnosti“, kazao je Milatović.

Neizvjesnost oko stava Vlade i opozicije

Nije poznato da li će i Vlada zatražiti vanredno zasjedanje, iako u proceduri ima više zakona važnih za EU integracije. Parlamentarci vlasti, nezvanično, smatraju da bi bilo „neozbiljno“ sazivati sjednicu zbog manjih izmjena zakona. Dio opozicije takođe zasad nema inicijative. Redovno jesenje zasjedanje počinje 1. oktobra.

Ključni zakoni na čekanju

U proceduri se nalaze:

  • Vladin predlog za promjenu Ustava u sklopu reformske agende (2024–2027),

  • Predlog zakona o dopunama zakona o obrazovanju djece s posebnim potrebama,

  • Predlog zakona o obnovi nakon nepogode,

  • Predlog zakona o porezu na promet upotrebljavanih vozila, plovila i vazduhoplova,

  • Predlog zakona o zabrani diskriminacije i izmjenama Zakona o šumama.

Skupština treba ponovo da se izjasni i o Zakonu o porezu na nepokretnost, koji je Milatović vratio zbog povrede Ustava i rizika za 22.000 poljoprivrednika.

Stav pravnika Borisa Marića

Pravnik i bivši generalni sekretar Vlade Boris Marić ocijenio je da se zakoni ne donose zbog političkih kalkulacija i partijskih interesa. Dodao je da odgovornost leži i na Vladi jer nije pripremila sve predloge, niti vodi dijalog sa parlamentom i javnošću.

„Tu dolazimo i do EU agende koja nema jasne odrednice. Primjer je ponovna konfuzija s popunjavanjem Ustavnog suda. Malo šta se naučilo iz prethodnog lošeg iskustva“, rekao je Marić.

Neizvjesnost oko zakona o javnim okupljanjima

U proceduri je i predlog izmjena Zakona o javnim okupljanjima, kojim je vlast namjeravala da ograniči blokade saobraćajnica. Parlament zasad čeka mišljenje Evropske komisije o tom aktu.

Poslanici su krajem jula povukli i Zakon o unutrašnjim poslovima te Zakon o ANB-u, dok je predlog Zakona o amnestiji ostao u proceduri.

Mandić mora sazvati sjednicu

Prema Poslovniku, vanredno zasjedanje može se održati u januaru i februaru, te u avgustu i septembru. Podnosilac zahtjeva određuje datum i dnevni red, a predsjednik Skupštine mora sazvati sjednicu u skladu s tim.

Pogled.me