Iako je Demokratska narodna partija (DNP) bila spremna na kompromis, nudeći premijeru Milojku Spajiću da Vlada Crne Gore set o promjeni identitetskih pitanja inicira ka Skupštini Crne Gore, lider Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Vlade je i to odbio. Odbio je sva rješenja koja mu je DNP ponudio i time prihvatio odgovornost na sebe da nije spreman za dijalog, kompromis i rješenja koja su u javnom interesu. Tvrdoglavim i upornim odbijanjem svega što je u posljednje vrijeme nuđeno iz redova DNP-a, Spajić je otvoreno rasturio parlamentarnu većinu u ovom sastavu.

Spajić je dao načelnu saglasnost i ličnu podršku inicijativi, ali je odbio da je stavi na dnevni red Vlade i da potom njegov kabinet proslijedi zahtjev Skupštini Crne Gore. To je saopštio Milun Zogović, naglašavajući da su njegova koleginica Maja Vukićević i on dosadašnjom participacijom u Vladi pokazali kako se treba odnositi prema državnim interesima.

DNP je inicirao izmjenu tri identitetska pitanja koja se odnose na vraćanje srpskog jezika u službenu upotrebu, promjenu zastave i status dvojnog državljanstva.

Odbijajući prijedlog da se traži kompromis i da se putem dijaloga dođe do rješenja koja su izazvala nesuglasice u vladajućoj koaliciji, Spajić je preuzeo na sebe odgovornost za krizu u vlasti i Vladi. Da li je to signal da će tražiti nove koalicione partnere unutar opozicije i okrenuti se ka Demokratskoj partiji socijalista (DPS), pokazaće vrijeme.

Okretanje leđa srpskim biračima

Pred Spajićem trenutno nije izazov samo opstanak aktuelne Vlade u ovom sazivu, već i određenje partije čiji je lider – Pokret Evropa sad (PES) – u odnosu na pitanja koja se tiču prava Srba u Crnoj Gori. On treba da izmjeri koliko će mu okretanje leđa srpskim glasačima u Crnoj Gori biti isplativo. Zahtjeve Kneževićeve stranke ispostavile su i u stranačkim programima ostale članice vladajuće koalicije: Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića i Socijalistička narodna partija (SNP) Vladimira Jokovića.

Godinu dana uoči parlamentarnih i lokalnih izbora, PES bi okretanjem leđa Srbima ušao u ozbiljan problem s biračkim tijelom, jer je veliki broj glasova dobio upravo iz tog korpusa. Kako se od formiranja Vlade do danas ispostavilo da je PES za neke odluke bliži DPS-u nego koaliciji „Za budućnost Crne Gore“, tako bi se našao u nebranom grožđu. DPS već ima svoje glasačko tijelo, Demokrate bi pokušale da PES-u oduzmu dio birača, tu su i URA i opozicione SD, SDP i LP. NSD, DNP i SNP stoje čvrsto pri stavovima koji se tiču pitanja Srba u Crnoj Gori i tu Spajić ne može da se probije, naročito ne ukoliko donese odluku kojom neće uvažiti zahtjev baziran na rezultatima popisa iz novembra 2023. godine da je srpski jezik u najvećoj upotrebi. Tačnije, srpskim jezikom govori 43,18 odsto stanovnika Crne Gore, dok crnogorskim jezikom govori znatno manje – 34,52 odsto. Ta činjenica je dovoljna da se i u praksi prenesu popisni podaci i da se srpski jezik vrati u službenu upotrebu.

U isti koš sa Milom Đukanovićem

Rezervna varijanta, na koju navodno računa Milojko Spajić, jeste podrška DPS-a Vladi do izbora sljedeće godine, po principu vlasti koju je sa DPS-om u Budvi formirao Nikola Jovanović.

Ulazak u kohabitaciju sa Milom Đukanovićem možda bi Spajiću kratkoročno osigurao opstanak na vlasti i održao Vladu, ali bi dugoročno Crnoj Gori ugrozio političku stabilnost nakon izbora u junу 2027. godine. Ako su građani i prešli preko neispunjenih obećanja, teško da bi oprostili ulazak u savez sa DPS-om i Milom Đukanovićem. Tačno je da Spajić nije poznat po vođenju političkih bitaka protiv DPS-a, da je ranije bio i glasač te stranke, kao i da se praktično pojavio u Crnoj Gori 2020. godine, nakon napuštanja Singapura poslije kovid epidemije, priključivši se antimilovskom pokretu. Možda je tada napravio pragmatičnu računicu, vidjevši da je narod okrenuo leđa Milu Đukanoviću, ali ukoliko mu sada pruži ruku i uđe u kohabitaciju s njim, teško da će na izborima imati i približno onoliko glasova koliko je dobio 2024. godine.

Pogled.me/Borba.me

Bonus video: