Predlog zaključka kojim se nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini preporučuje pokretanje aktivnosti s ciljem proglašavanja "Muslimanske braće" terorističkom organizacijom, a koji je podnijela srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, nije stavljen na dnevni red sjednice Predsjedništva, što je ponovo otvorilo pitanje postojanja pipaka ove organizacije u BiH.
Bošnjački i hrvatski članovi Denis Bećirović i Željko Komšić glasali su protiv predloga, a Cvijanovićeva je najavila da će ponovo delegirati proglašenje "Muslimanske braće" terorističkom organizacijom.
"Da biste stavili nešto na dnevni red mora da ima dovoljan broj glasova. Druga dva člana nisu bila za to, uz obrazloženje jednog od njih da možemo da se time bavimo na nekoj od narednih sednica, pa ćemo videti. Svakako ću to delegirati za narednu sednicu", rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.
Prethodno je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik pozvao Predsjedništvo BiH da zauzme stav prema "Muslimanskoj braći".
I bivši guverner i saradnik predsjednika SAD Donalda Trampa Rod Blagojević rekao je da će SAD, kada pokrenu istragu o Bosni i Hercegovini, pronaći mnoštvo dokaza o djelovanju i saradnji pojedinaca sa "Muslimanskom braćom", čije je ogranke u Egiptu, Libanu i Jordanu Vašington klasifikovao kao terorističke organizacije.
Pukovnik u penziji Ilija Kajtez ocjenjuje da Republika Srpska zastupa jedan pro-izraelski stav, što se može vidjeti i prema stavovima Dodikа, a sada i Cvijanović.
"Iza te 'Muslimanske braće' u znajajnoj meri stoje Turci i oni su stvaraju probleme u Egiptu, oni su maltene preuzeli vlast. Mogu da shvatim da se preko postavljanja tih pitanja nastoji da se uslovno rečeno izvrše neka razračunavanja u BiH i da se pozicija nas Srba tu u međunarodnom smislu pojača zato što je jasno koliko je snažan i moćan jevrejski lobi, ne samo u Izraelu, nego i u Americi", naveo je Kajtez.
Dodao je da to jača poziciju Republike Srpske, što objašnjava otpor Bećirovića, ali i Komšića, koji je izabran glasovima muslimanskog dijela BiH.
"To je dobar manevar srpske strane, iako je unapred znala da sigurno od toga neće biti ništa, da će biti preglasana, ali je poslata jasna poruka, odnosno pozicije Republike Srpske na stranu jevrejske strane. Mislim da je to za neku unutrašnju potrebu i unutrašnje pozicioniranje Republike Srpske, što je mudra i diplomatski korisna inicijativa, bez obzira na očekivan ishod", naveo je sagovornik.
Ko su "Muslimanska braća" i odakle na Balkanu
"Muslimanska braća" su panislamistički pokret, koji je 1928. godine u Egiptu osnovao Hasan el Bana. Ovaj pokret slovi za najvažniji muslimanski pokret koji je nastao u 20. vijeku, sa primarnim ciljem "povratka muslimana islamu" i osnivanjem islamske države.
Hasan el Bana je definisao "šest stubova" na kojima bi trebalo da se temelji buduća islamska država, a to su interpretacija Kurana u duhu vremena, jedinstvo muslimanskih nacija, podizanje životnog standarda i uspostavljanje socijalne pravde, borba protiv nepismenosti i siromaštva, oslobođenje islamskih zemalja od dominacije i promocija islamskog mira i bratstva širom svijeta.
El Bana je ubijen 1949. kada su se "braća" sukobila sa egipatskim vlastima. Kao vođa pokreta kasnije ga je naslijedio Said Kutb, koji je razradio doktrinu upotrebe terorizma radi ostvarenja ciljeva.
Grupa je vršila atentate na političare u Egiptu, a 1954. godine pokušali su atentat na predsjednika Nasera. Tokom svog postojanja, pokret je u više navrata bio zabranjivan, raspuštan ili je djelovao u ilegali.
Prema pojedinim navodima, SAD su održavale nezvanične kontakte sa predstavnicima "braće" u Egiptu tokom devedesetih godina prošlog vijeka.
Nakon što su predstavnici "Muslimanske braće", izabrani u egipatski parlament 2005. godine, kontakti sa američkom administracijom su postali zvanični, a 2011. je pokret odigrao značajnu ulogu u pobuni protiv predsjednika Hosnija Mubaraka u tzv. arapskom proljeću.
Pripadnik "braće" Muhamed Mursi postao je u junu 2012. demokratski izabrani predsjednik Egipta, ali je već godinu dana kasnije smijenjen vojnim pučem.
Otkud "Muslimanska braća" u Bosni i Hercegovini
"Muslimanska braća" decenijama djeluju na tlu BiH: od uloge u formiranju Handžar-divizije tokom Drugog svjetskog rata, preko uticaja na osnivanje političkih partija devedesetih godina prošlog vijeka.
El Fatih Hasanein, član "Muslimanske braće", studirao je u Beogradu stomatologiju tokom 1960-ih, a sedamdesetih godina prošlog vijeka posjetio je Sarajevo. Tom prilikom se sreo sa Alijom Izetbegovićem, liderom pokreta "Mladi muslimani".
Izetbegović je prihvatio Hasaneinovu ideju o saradnji pod jedinstvenom organizacijom, što je dovelo do prevođenja islamskih knjiga sa arapskog i engleskog jezika, kako se navodi u studiji "Geneza Muslimanskog bratstva i radikalnog islama u Bosni i Hercegovini" u izdanju Centra za društveno-politička istraživanja Republike Srpske.
U tom periodu Izetbegović je već radio na "Islamskoj deklaraciji", koja je objavljena 1971. godine. Hasanein je 1977. godine odnio Izetbegovićev rukopis u London, na štampanje koje je obezbijedila struktura "Muslimanske braće".
Sudanac je prethodno pomogao Izetbegovićevoj posjeti Londonu, a kasnije je organizovao i putovanje grupe muslimana iz BiH u Njemačku i Englesku. Cilj je bio da se nadalje povežu sa islamskim organizacijama i "Muslimanskom braćom".
U maju 1990. godine, ubrzo nakon izlaska iz zatvora, Izetbegović je zajedno sa vodećim članovima "Muslimanske braće" i organizacije "Mladih muslimana" osnovao Stranku demokratske akcije (SDA).
Nakon rata u BiH, 1995. godine, SDA je pokrenula brojne inicijative zahvaljujući kojima su ulice i škole tada dobile nazive po dokazanim nacističkim saradnicima i operativcima "Muslimanske braće" Huseinu Đozi i Mustafi Busuladžiću.
Izetbegović je i svog sina Bakira Izetbegovića, budućeg člana Predsjedništva BiH i lidera SDA, vodio na sastanke sa El Fatihom Hasaneinom.
Tako je prije 12 godina, Bakir Izetbegović u zgradi Predsjedništva BiH dočekao delegaciju "Muslimanske braće", kada je i nastala fotografija sa njihovim poznatim pozdravom sa četiri prsta.
Pogled.me/RT Balkan
Komentari (0)