„Da li ponovo imamo one koji rade na demilitarizaciji BiH dok se susedi naoružavaju do zuba? Odgovor je da. Da li ponovo ima među nama i onih koji ne vide kakva se opasnost nadvila nad BiH? Odgovor je da. Opasnost od ponavljanja genocida nad Bošnjacima nije otklonjena. U toku je pokušaj razaranja BiH i ponovo imamo političare koji rade na realizaciji politike „velike Srbije“. Zato pozivam sve patriotske snage da se okupe u očuvanju BiH.“
Ovaj poziv na mobilizaciju protiv dežurnog neprijatelja – velikosrpskog nacionalizma, uputio je juče Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na komemoraciji žrtvama zločina u Srebrenici dolivajući ključalo ulje u već uzavreli bosanski lonac.
Njegovo udaranje u ratne bubnjeve poklopilo se sa odlukom Republike Srpske da ne poštuje odluke visokog predstavnika u BiH i Ustavnog suda i nedvosmisleno najavljuje pojačavanje tenzija s one strane Drine.
– Među nama ima onih koji ne vide i ne znaju kakva se opasnost nadvila nad BiH. Opasnost od ponavljanja genocida nije otklonjena, ideologije, politike, mediji, velikodržavne pretenzije i drugi faktori su ponovo prisutni i prijete. Moramo voditi računa o tri elementa – jačanju državotvorne svijesti i politike. Država mora biti na vrhu piramide vrijednosti. Potrebna su jedinstva oko strateških državnih pitanja, jačanje odbrambenog i sigurnosnog sistema – kazao je Bećirović.
Na sličnom tragu bio je i Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Banjaluka ne priznaje, najavljujući pooštravanje kazni za negiranje genocida u Srebrenici, koje propisuje njegov kontroverzni zakon.
– Mora se više uraditi na sankcionisanju negiranja genocida i lično ću se više angažovati na tom planu. Spreman sam da doprinesem u okviru alata koji su mi na raspolaganju, kako za osuđene koji su počinili zločine ne bi bilo mjesta u javnom prostoru u BiH. Trebalo bi proširiti zakonske odredbe gdje počinioci ratnih zločina, osuđeni, neće imati pravo da obavljaju javne funkcije. Ne možemo počinioce zločina imati kao vukove u jagnjećoj koži. Njihova moralna dužnost je da od žrtava zatraže da prihvate izvinjenje, jer žrtve su te koje određuju da li će oprostiti, a ne počinioci – poručio je Šmit.
Iz Srpske Njemcu odgovaraju da je on, izgleda, shvatio da svoj ostanak u BiH može produžiti samo ako se dodvori Emiru Suljagiću, direktoru Memorijalnog centra u Srebrenici, i Muniri Subašić, predsjjednici Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, jer su oni, kako kažu sagovornici „Novosti“, jedini koji ga prihvataju i koji u njemu vide partnera.
– On priča o svim žrtvama, a ne priznaje naše žrtve. On sve čini da uništi Republiku Srpsku. Šmit ne priznaje 3.267 žrtava koje su ubili oni kojima se danas klanja, a očekuje da mi prihvatimo njega i njegove zakone – kaže za „Novosti“ Branimir Kojić, predsjednik Skupštine organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS.
On Šmitu javno poručuje da nije dobrodošao u RS, jer ne poštuje njene stvaraoce i njihove porodice, već ih omalovažava i javno se stavlja na stranu muslimana.
– Pozivam ga javno da podigne optužnicu protiv mene, pa da i na taj način dokaže da je on Munirin i Emirov jaran i saučesnik u minimiziranju srpskog stradanja, a do tada neka produži turističku vizu, ide lijepo vrijeme i neka ga u Federaciji, neka uživa u sarajevskim ljepotama, neka obiđe mjesta gdje su bili logori za Srbe i neka nauči nešto. I vjerujem da su mu danas Munira i Emir dali ceduljicu na kojoj se nalaze dopune Inckovog zakona.
Sanja Vulić, šef Kluba poslanika SNSD u Parlamentu BiH, kaže da „njemački turista treba da odgovara pred Tužilaštvom i sudom jer se lažno predstavlja i teroriše srpski narod“:
– Čovjek bez rezolucije Savjeta bezbjednosti je jedno visoko ništa. Nema visokog predstavnika u BiH, jer nije potvrđen u UN. Krivično treba da odgovaraju svi koji se drznu da narušavaju ustavni poredak i mijenjaju zakone na inicijativu Njemačkog turiste u BiH.
Među onima koji su odali počast žrtvama i položili cvijeće u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima bili su i premijer Crne Gore Dritan Abazović i ministarka porodice i socijalnog staranja Turske Mahinur Ozdemir Goktas.
Ratne zastave na maršu
Predsednik Boračke organizacije RS Radan Ostojić rekao je da je navodni marš mira Bošnjaka kroz Srebrenicu sa zastavama takozvane Armije BiH provokacija za srpski narod i pozvao nadležne institucije da reaguju i to zaustave.
– I ove godine se navodni marš mira Bošnjaka kroz Srebrenicu pretvorio u akt provociranja srpskog naroda jer su se u koloni vijorile ratne zastave takozvane ABiH koje srpski narod Podrinja podsjećaju na trogodišnja stradanja u kojem je ubijeno 3.267 Srba sa ovog područja – rekao je Ostojić uz ocjenu da pomenutu povorku prati ratnohuškačka retorika koja dovodi do rasta međunacionalnih tenzija i netrpeljivosti.
MILATOVIĆ MASAKR NAZVAO NAJVEĆIM ZLOČINOM POSLE DRUGOG SVETSKOG RATA
Samo dan poslije zvanične posjete Srbiji, tokom koje se založio za izgradnju boljih odnosa između Beograda i Podgorice, crnogorski predsjednik Jakov Milatović juče je svojim video-uključenjem tokom ceremonije obljležavanja 28. godišnjice zločina u Srebrenici praktično poništio ono što je izgovorio poslije sastanka sa Aleksandrom Vučićem u srpskoj prestonici.
On je tokom svog obraćanja zločin u Srebrenici nazvao genocidom:
– U jednom od najvećih zločina na prostoru Evrope nakon Drugog svjetskog rata u Srebrenici su ubijeni ljudi zbog drugačijeg imena, nacionalne i vjerske pripadnosti. Ovo stradanje je svjedočanstvo beščašća, ali i opomena generacijama koje dolaze da se takva strahota više nikada ne smije ponoviti. Beskompromisno suočavanje sa svim tragičnim događajima iz prošlosti i jasno adresiranje odgovornosti od ključnog je značaja za izgradnju međunacionalnih i međuvjerskih odnosa na ovom prostoru. Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju ovim odlukama dali su krivičnopravni odgovor u odnosu na genocid u Srebrenici, a svima nama ostaje i ljudska dužnost da odlučno osudimo bilo kakve pokušaje relativizacije. Žao mi je što zbog predstavljanja Crne Gore na NATO samitu nisam u mogućnosti da danas posjetim Potočare i poklonim se senima nedužnih srebreničkih stradalnika. Svakako, to ću kao predsjednik Crne Gore sa osobitim osećajem pijeteta učiniti prvom narednom prilikom.“
pogled.me