Sjednica Skupštine, na kojoj bi trebalo da se razmatra predlog predsjednika države Jakova Milatovića da se aktuelna direktorka Investiciono-razvojnog fonda Irena Radović imenuje za guvernerku Centralne banke, trebalo bi da se održi 15. decembra. Da se sjednica održava danas, poslanici Pokreta Evropa sad, čiji je predsjednik premijer Milojko Spajić, ne bi glasali za Irenu Radović, saznaje „Dan“ iz pouzdanih izvora.
Izvor „Dana“ tvrdi da su u poslaničkom klubu PES-a, a takvo je raspoloženje i u samom vrhu partije, nezadovoljni, prije svega, postignutim rezultatima Irene Radović u IRF-u, ali i raniju karijeru dovode u pitanje.
„Pored toga, u PES-u smatraju da nije u redu da guvernerka Centralne banke bude i strani državljanin, u šta se sumnja“, kaže naš sagovornik koji je želio da ostane anoniman.
Što se tiče državljanstva, u PES-u očigledno misle na državljanstvo Velike Britanije jer je Radović 2003. godine imenovana na mjesto šefa Britanske kancelarije u Podgorici, kao predstavnik Vlade Velike Britanije u Crnoj Gori. Nakon proglašenja crnogorske nezavisnosti, u novembru 2006. godine, preuzela je dužnost zamjenika britanskog ambasadora u Crnoj Gori u Ambasadi Velike Britanije u Podgorici, do odlaska na specijalizaciju na Al Souls koledž Univerziteta Oksford u Ujedinjenom Kraljevstvu u januaru 2007. godine. Sve to govori da je državljanstvo stekla prije 2006. i da nije protivzakonito. Takođe se smatra da je jedan dio iz diplomatskog rada Irene Radović sporan.
Al Jazeera Balkans
Drugačiji način biranja
Kada je Centralna banka u pitanju, u vladajućoj koaliciji se ponovo javljaju ideje da se guverner ili guvernerka ubuduće direktno biraju u parlamentu i da ga ne predlaže predsjednik države.
To nije nepoznato rješenje, jer je skupštinska većina u prošlom sazivu to bila i uradila.
Skupštinska većina izglasala je 19. aprila izmjene Zakona o Centralnoj banci Crne Gore, kojim se predsjedniku države oduzima pravo predlaganja guvernera.
Za ovu odluku glasali su poslanici parlamentarne većine iz Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA. Taj zakon nisu potpisali ni bivši predsjednik Milo Đukanović, ali ni sadašnji Jakov Milatović. U posljednje vrijeme ta ideja je ponovo našla pogodno tlo u vladajućoj koaliciji.
„Vrlo je diskutabilno kako je ona, kao strani državljanin, bez obzira što ima i crnogorsko državljanstvo, mogla biti, u vrijeme kada je ministar vanjskih poslova bio Milan Roćen, izabrana za pomoćnika ministra. Radović je predajući dokumentaciju na konkursu Uprave za kadrove, davala podatke da je radila za drugu državu i to u ambasadi u Podgorici i dogurala do tako visokog mjesta u Ministarstvu vanjskih poslova. Niko nije postavio to pitanje, a ono može imati i bezbjednosni i diplomatski značaj“, ističe sagovornik „Dana“.
U Pokretu Evropa sada kruže i dva dokumenta, koja zagovornici negativnog glasanja u Skupštini koriste kao argumente. Jedan se tiče nekog prigovora na njen diplomatski rad, dok je drugi isključivo o njenom radu za Veliku Britaniju.
Interesantno je da predstavnici nijedne partije zvanično nisu htjeli da govore o tome da li će na plenumu podržati Radović, a tako, nezvanično, obavljeno istraživanje pokazuje da najveće parlamentarne partije još uvijek ne otkrivaju svoje karte. Izgleda da će Demokratska Crna Gora, Građanski pokret URA i Socijalistička narodna partija podržati predlog za imenovanje Irene Radović za guvernerku. Za razliku od njih, koalicija Za budućnost Crne Gore, Bošnjačka stranka i Albanska alijansa ne žele da se izjasne i kažu da će svoju odluku saopštiti tek na glasanju na sjednici Skupštine. U opoziciji nisu htjeli da odgovore na pitanje da li će podržati Irenu Radović da bude izabrana za guvernerku Centralne banke Crne Gore.
Da li će se poslanički klub PES-a odvažiti da se suprotstavi predlogu zamjenika predsjednika njihove partije, koji je i predsjednik države, znaćemo već polovinom ovog mjeseca. Naši anonimni sagovornici tvrde da je i to moguće, jer u PES-u nemaju rješenje ko bi mogao biti guverner, ako Irena Radović ne bi bila izabrana. Predsjednik PES-a i premijer Milojko Spajić po ovom pitanju se nije oglašavao.
U političkim kuloarima se govori i o tome da neki funkcioneri PES-a lobiraju da se po svaku cijenu ide suprotno od predloga Jakova Milatovića, što će, u svakom slučaju, doprinijeti novoj političkoj nestabilnosti, ali i motivisati razne struje u samom PES-u da, možda, krenu nekim drugim političkim putem.
pogled.me