Tri slučaja sa stranim državljanima i sofisticiranom tehničkom opremom pronađenom u kratkom periodu u našoj državi, osim gole informacije, otvaraju mnogo ozbiljnije pitanje na koje za sada nema odgovora - da li je oprema korišćena na teritoriji Crne Gore i može li se to dokazati digitalnom forenzikom?
Crnogorska policija je u posljednjih mjesec i po dana u više odvojenih slučajeva pronašla GPS uređaje, dronove, komunikacionu i računarsku opremu, kao i uređaje namijenjene tehničkom nadzoru.
Portal RTCG je nedavno, u kontekstu drugog slučaja, podsjetio na to da je gotovo dvije decenije ranije iz crnogorskog vojnog sistema nestao „Jaguar“, uređaj za elektronsko izviđanje čija sudbina nikada nije razjašnjena, i da dvije decenije javnost nema odgovor ko kontroliše taj sistem za nadzor.
Novi slučajevi takođe ukazuju na to koliko je tehnologija za praćenje, prisluškivanje i prikupljanje informacija postala važna za one koji žele da kontrolišu kretanje i komunikaciju drugih, posebno u svjetlu nevjerovatno brzih tehnoloških promjena.
Mareza - više od 100 računara, 82 telefona i 217 SIM kartica
Na Marezi je 11. avgusta zatečeno više od 50 stranih državljana, uz preko 100 računara, 82 telefona, 217 SIM kartica, GPS uređaje, dron i više od 50.000 eura.
Već sama količina pronađene računarske i komunikacione opreme otvorila je brojna pitanja o njenoj namjeni i eventualnom korišćenju.
Prema javno dostupnom podatku iz dokumenata Vlade Crne Gore, odmah nakon slučaja na Marezi formiran je operativni tim u koji su uključeni stručnjaci za sajber kriminal i finansijske istrage, dok je uspostavljena i saradnja crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) sa međunarodnim partnerskim organizacijama.
Šest Ukrajinaca protjerano početkom septembra
Drugi slučaj zabilježen je 5. septembra, kada je policija protjerala šest ukrajinskih državljana za koje je saopšteno da su uspostavili saradničku mrežu sa visokorizičnom organizovanom kriminalnom grupom.
I kod njih su pronađeni GPS uređaji, dronovi i komunikaciona oprema.
Ovaj slučaj dodatno je otvorio pitanje svrhe tehničke opreme koju su strani državljani posjedovali tokom boravka u Crnoj Gori.
Tivat - 19 kofera pune tehničke opreme
Treći slučaj uslijedio je 23. septembra na Aerodromu Tivat, gdje su uhapšene dvije osobe sa ruskim i izraelskim državljanstvom.
U 19 kofera pronađeni su GPS tracker sa mikrofonom, detektor radio-signala, kamere, oprema za video-nadzor i druga elektronika.
Ova tri slučaja u kratkom vremenskom razmaku ne mogu se automatski međusobno povezati, ali njihova učestalost, vrsta pronađene opreme i činjenica da su pojedine osobe duže boravile u Crnoj Gori zahtijevaju detaljno objašnjenje.
Ključno pitanje nije šta su imali - već šta su koristili
Ključno pitanje koje treba sve da interesuje nije samo šta su strani državljani imali kod sebe i kako su to unijeli u Crnu Goru, već šta su od pronađene opreme zaista koristili.
Pronalazak GPS uređaja ili mikrofona sam po sebi nije dokaz nezakonitog praćenja, jer su za takav zaključak potrebni konkretni dokazi o korišćenju uređaja, lokaciji na kojoj je korišćen i eventualnoj meti.
U slučaju opreme zaplijenjene u Tivtu, istraga može provjeriti memoriju uređaja, istoriju GPS kretanja, SIM kartice, komunikaciju sa mobilnim mrežama, kao i telefone i računare osumnjičenih.
Kod kamera i mikrofona mogu se tražiti snimci, audio-zapisi i drugi digitalni tragovi aktivnosti.
Digitalna forenzika može dati važne odgovore
Takva analiza, u zavisnosti od tehničkih mogućnosti uređaja i očuvanosti podataka, može pokazati da li je oprema bila aktivna, kada je korišćena i postoje li tragovi koji upućuju na njeno korišćenje u Crnoj Gori.
Od posebnog značaja je da se utvrdi postoje li snimci, GPS koordinate ili komunikacioni podaci nastali tokom prethodnih boravaka osumnjičenih u našoj zemlji.
Upravo digitalni tragovi mogu biti mnogo značajniji od same činjenice da je određeni uređaj pronađen u koferu ili prostoriji.
Jesu li Mareza, protjerani Ukrajinci i Tivat povezani?
U javnosti se već postavlja pitanje da li su slučaj na Marezi, šest ukrajinskih državljana i hapšenja u Tivtu na bilo koji način povezani.
Za sada nema javno potvrđenog dokaza o takvoj vezi, jer se ona ne može utvrditi samo na osnovu sličnosti pronađene opreme ili državljanstva osumnjičenih.
Istragom bi se mogli provjeriti serijski brojevi uređaja, telefonski brojevi, SIM kartice, elektronski nalozi, komunikacije i finansijske transakcije.
Eventualno poklapanje takvih podataka moglo bi pokazati da li su različiti slučajevi povezani sa istim osobama ili infrastrukturom.
Pitanja na koja javnost zaslužuje odgovor
Crnogorska javnost nakon završetka istrage ima pravo da dobije odgovore na nekoliko ključnih pitanja: da li je oprema zaplijenjena u Tivtu korišćena prije hapšenja i postoje li podaci o njenom kretanju, kada su uređaji uneseni u Crnu Goru i gdje su se nalazili tokom ranijih boravaka osumnjičenih, kao i da li su na njima pronađeni snimci, GPS podaci ili komunikacije nastale u Crnoj Gori?
Jednako je važno utvrditi postoje li provjerene veze između osoba sa Mareze, šest protjeranih Ukrajinaca i osumnjičenih uhapšenih u Tivtu, kao i da li je forenzička analiza opreme završena i hoće li njeni rezultati biti saopšteni javnosti u mjeri koju zakon dozvoljava.
Odgovori na ova pitanja važniji su od nagađanja o namjeni uređaja.
Ako su uređaji korišćeni u Crnoj Gori, digitalni tragovi mogli bi pomoći da se utvrde vrijeme, lokacije i okolnosti njihove upotrebe. Ako takvi dokazi ne postoje, i to će biti važan rezultat istrage.
Nije dovoljno znati da je oprema pronađena
Građani Crne Gore ne treba da ostanu samo na nivou informacije da je oprema pronađena.
Javnost zaslužuje da zna da li je korišćena, ko ju je koristio i da li je njena aktivnost predstavljala bezbjednosnu prijetnju za državu i građane.
Bonus video:
Komentari (0)