Putovanje kroz Bitolj i prelazak u Grčku vodi ka Serviji, nekadašnjoj Srbici, gradu koji je u istorijskim zapisima prvi pomenuo Konstantin Porfirogenit. U djelu „O upravljanju carstvom“ opisano je naseljavanje Srba na ovom prostoru, strateški važnom prolazu između Makedonije i Tesalije.

Naziv Servija nastao je prilagođavanjem riječi Srbica pravilima grčkog jezika. Uprkos promjenama, ime je opstalo vijekovima. Tvrđava Servion, koja dominira iznad grada, kontrolisala je važan putni pravac, a njeni ostaci i danas svjedoče o nekadašnjem značaju.

Danas je Servija mali grad sa oko 3.000 stanovnika, ali bogate istorije. Posebno se izdvaja kula koju je podigao car Dušan u 14. vijeku, u vrijeme širenja srpske države na jug.

Tokom 20. vijeka sprovedene su promjene naziva mjesta u okviru politike helenizacije, ali ime Servija nije mijenjano, vjerovatno zbog dubokog istorijskog uporišta. Ipak, upotreba slovenskih jezika bila je zabranjena, što je uticalo na identitet lokalnog stanovništva.

Arheološka istraživanja pokazala su da naseljavanje ovog područja datira još iz vremena cara Mavrikija u 6. vijeku. Pronađeni materijalni dokazi i radovi istoričara ukazuju da su Srbi bili prisutni ranije nego što se ranije smatralo.

Prema mišljenju lingvista, očuvanje naziva poput Srbica i Bistrica kroz vijekove potvrđuje kontinuitet stanovništva, jer takvi toponimi ne opstaju bez dugotrajnog prisustva naroda koji ih koriste.

Bonus video: