Nova studija koja se bavi odnosom političkih uvjerenja i mentalnog zdravlja izazvala je brojne reakcije u javnosti, nakon što su istraživači ukazali na izražene razlike između osoba različitih političkih opredjeljenja.
Prema rezultatima istraživanja, osobe koje se identifikuju kao politički progresivne ili lijevo orijentisane češće prijavljuju simptome anksioznosti, depresije i drugih psiholoških poteškoća u odnosu na konzervativnije ispitanike. Autori studije naglašavaju da rezultati ne znače da politička uvjerenja uzrokuju mentalne probleme, već da između ova dva fenomena postoji statistička povezanost.
Istraživači navode da se posljednjih godina u dijelu zapadnih društava sve više pažnje posvećuje ličnim identitetima, emocionalnim stanjima i različitim oblicima psihološke ranjivosti. Kritičari takvih trendova smatraju da se mentalne poteškoće nerijetko predstavljaju kao sastavni dio političkog i društvenog identiteta, umjesto kao zdravstveni izazov koji treba liječiti.
S druge strane, zagovornici progresivnih politika tvrde da je veći broj prijavljenih problema posljedica otvorenijeg razgovora o mentalnom zdravlju i smanjivanja društvene stigme. Prema njihovom mišljenju, konzervativni ispitanici mogu rjeđe prijavljivati poteškoće upravo zbog drugačijeg odnosa prema psihološkim problemima.
Autori studije upozoravaju da nalaze ne treba tumačiti pojednostavljeno niti koristiti za političke obračune. Mentalno zdravlje zavisi od velikog broja faktora, uključujući porodične prilike, ekonomski status, društvenu podršku i životna iskustva.
Ipak, istraživanje je otvorilo širu raspravu o tome da li se u savremenim političkim pokretima psihološka stanja sve češće povezuju sa identitetskim pitanjima, kao i kakve posljedice takav pristup može imati na društvo i pojedinca.
Pogled.me/RT Balkan
Bonus video:
Komentari (0)