Među brojnim pričama koje prate suđenje generalu Dragoljubu Draži Mihailoviću 1946. godine posebno mjesto zauzima sudbina Vidosave Trkuljac, žene čiji je istup pred sudom ostao zabilježen u kasnijoj literaturi i predanju.
Priču o njoj zabilježio je, između ostalih, srpski novinar i publicista Antonije Đurić u trećem tomu knjige „Crvena kuga“. Prema tom zapisu, Vidosava je bila izbjeglica iz Hercegovine, žena u četrdesetim godinama koja je vrijeme njemačke okupacije provela u selu Vranić kod Beograda. Na njeno svjedočenje računali su i državni tužilac Miloš Minić i Mihailovićev branilac, advokat Dragić Joksimović.
„Gospodine đenerale!“
Prema Đurićevom zapisu, kada je Vidosava uvedena u sudnicu i ugledala Mihailovića na optuženičkoj klupi, obratila mu se riječima:
„Gospodine đenerale!“
Uslijedila je reakcija iz suda i upozorenje da Mihailovića ne oslovljava na taj način, već kao optuženog. Vidosavi se pripisuje odgovor koji je kasnije postao najpoznatiji dio priče o njenom svjedočenju:
„Optužen od vas i Komunističke partije, ali nije optužen od mene i srpskog naroda!“
Predanje o povicima „Smrt svjedoku“
O nastavku događaja postoji predanje koje se decenijama prenosi u tekstovima posvećenim Vidosavi Trkuljac.
Kako se navodi i u objavi Telegram kanala Hristanište, nakon njenog istupa sudnicom su se navodno prolomili povici „Smrt svjedoku“, poslije čega je Vidosava izvedena iz sudnice.
Prema istom predanju, nakon toga joj se gubi svaki trag, a priča koja je ostala među poštovaocima ravnogorskog pokreta govori da ju je hrabri nastup pred sudom koštao života.
Sličnu verziju prenosi i Đurićeva „Crvena kuga“, gdje se poslije opisa povika iz sudnice navodi da je njeno svjedočenje završeno, da je izvedena i da je potom više niko nije vidio.
U kasnijim zapisima postoje i određene razlike. Dok je Đurić navodi kao Vidosavu Trkuljac, u pojedinim drugim tekstovima i književnim prikazima pojavljuje se kao Vukosava Trkuljac, uz veoma sličan opis njenog suprotstavljanja sudu.
Suđenje koje je poništeno sedam decenija kasnije
Mihailović je nakon procesa 1946. osuđen na smrt i strijeljan. Gotovo sedam decenija kasnije, 2015. godine, Viši sud u Beogradu usvojio je zahtjev za njegovu rehabilitaciju, zaključivši da mu u postupku nisu bila obezbijeđena osnovna procesna prava.
Priča o Vidosavi Trkuljac tako je ostala dio istorijskog predanja koje prati jedno od najkontroverznijih suđenja u poslijeratnoj jugoslovenskoj istoriji - kao priča o ženi koja je pred sudom odbila da se odrekne načina na koji je doživljavala generala Dražu Mihailovića.
Bonus video:
Komentari (0)