MISTERIOZNA ŠLJIVA U SRPSKOJ: Niko ne zna koliko je stara, voćari u čudu, a Esad znao da ubere i 350 kg voća (VIDEO)

Foto: Fejsbuk printskrin

U polju, poviše džamije u rogatičkom selu Žepa, nalazi se misteriozno stablo šljive. Koja je vrsta, niko ne zna, tvrdi vlasnik Esed Omanović, na čijem imanju rađa već decenijama. Stablo je debelo 73 centimetra i prilično visoko u poređenju sa drugim šljivama.

Domaćin, koji je zagazio u devetu deceniju, kaže da od kad zna za sebe zna i za šljivu i „da je uvijek ovolika bila“.

Čačanska rana, šumadinka, rutgešteter, požegača…

Ali vlasnik kaže: „Nije nijedna.“

Dolazili su baštovani i voćari i znatiželjno zagledali u stablo i listove, ali odgovor još niko nije dao.

– Niko ne zna ni ko je nju posadio. Ja sam je upamtio ovaku kakva je. Malo je sitnija od požegače i ranije prispe – kaže Omanović.

Dodaje kako ni njegov otac nije znao kako je tu ponikla.

Priča da je nekada dobro rađala, ali poslednjih godina slabo kao i sve druge vrste. Njegov voćnjak je na drugoj lokaciji, a na ovom imanju, koje je nedaleko od njegove kuće, nalazi se tek nekoliko stabala.

– Prije sam znao da skinem 350 kilograma šljive s ovog stabla – priseća se starina.

Dodaje da u ovom kraju poslednjih godina samo jabuke dobro rađaju, pa od njih uglavnom pravi pekmez, a nekad zna upeći i od šljive.

Plod nepoznate šljive je sitan i ukusan, više sladak nego kiseo, a Esed kaže da ga nikada ne prodaje nego pusti narod da pobere.

– Narod bere, ko nema dođe sa strane, ja im dam neka beru i nose – priča ovaj domaćin.

REGIONALNA POLEMIKA

Velika polemika se povela i na Fejsbuk stranici Žepa gdje je objavljen video Eseda i njegove šljive, a jedan od predloga je i da joj da novo ime – žepka.

Ispod videa, koji je snimio prijatelj vremešnog Žepljaka, nanizalo se stotine komentara. Mnogi nagađaju da je riječ i o nekoj od starih sorti pa tako pojedini kažu da je turgulja, debelica, prckulja ili trnovača, piskuša, italijanka…

– Garantovano je piskor, gledajući po kori, plod je sladak, ukusan i baca dobru rakiju. Piskor se ne kalemi, ali ima da se nađe sadnica – navodi korisnik iz Valjeva.

– Ovo treba čuvati kao oči u glavi. Vi niste svesni koliko je to bogastvo. Kalemite. Ne dozvolite da izumre – napisao je jedan Zadranin.

pogled.me

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pin It on Pinterest