Bojim se da kod ovakvih političkih partija možemo i dalje imati nefunkcionalan Ustavni sud, ili ćemo dobiti Ustavni sud koji će biti partijski, navodi Radulović
Poslanici će pokušati da postignu dogovor i izaberu sudije Ustavnog suda do 22. oktobra, saznaje „Dan“. To je samo jedan dan prije nego što će biti održani izbori u Podgorici i još 13 opština. Kako objašnjava izvor „Dana“ iz parlamentarne većine, još uvijek nisu ni blizu dogovoru, ali će u narednim danima početi intenzivno da razgovaraju o ovoj temi. Državna izborna komisija (DIK) formalno proglašava rezultate izbora, ali poslije toga svako ima pravo na žalbe Ustavnom sudu na odluku DIK-a. Ukoliko najviša sudska instanca ne bude funkcionisala, mogu biti dovedeni u pitanje i rezultati izbora.
Pravnik Veselin Radulović kazao je za „Dan“ da ukoliko Skupština uspije da izabere sudije Ustavnog suda prije održavanja lokalnih izbora, taj sud bi bio funkcionalan, pa bi izborni proces mogao da se dovede do kraja.
– Nažalost, neozbiljnost i neodgovornost koju su do sada pokazale političke partije ne daju nam previše razloga za optimizam. Način na koji su intervjuisali kandidate za sudije Ustavnog suda i pitanja koja su im postavljali vezano za aktuelna dešavanja i dileme ko je od političkih aktera povrijedio Ustav pokazuje da njima nije interes da dobijemo stručan i autoritativan Ustavni sud, već da žele sud koji će štititi partijske interese – rekao je Radulović.
Na današnjem kolegijumu o terminu sjednice
Ustavni odbor Skupštine Crne Gore utvrdiće 11. oktobra predlog za izbor četvoro sudija Ustavnog suda, na osnovu javnog poziva od 1. avgusta.
Lider Liberalne partije Andrija Popović potvrdio je za „Dan“ da je za utorak zakazana sjednica ovog odbora.
– Ako neko od 17 kandidata dobije većinu, prijedlog se upućuje plenumu, gdje je potrebna dvotrećinska većina. Takođe, danas je Kolegijum predsjednice Skupštine na kom bi trebalo ustanoviti termin plenarne sjednice – kazao je Popović.
Iz Ustavnog odbora je saopšteno da je za sudije Ustavnog suda konkurisalo 17 kandidata.
Za tu funkciju su se kandidovali Snežana Armenko, Alija Beganović, Tatjana Bulatović, Ilija Vukčević, Sulejman Guči, Dragana Đuranović, Azra Jasavić, Snežana Jonica i Jovan Kojičić. Kandidati za sudije Ustavnog suda su i Sanja Maslenjak, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Mirjana Popović, Ivan Radojičić, Branislav Radulović, Enesa Rastoder i Jelena Ružičić.
Kako je dodao, ukoliko političke partije ne uspiju da postignu dogovor koji bi zadovoljio njihove uske interese i ako se ne izabere bar jedan sudija Ustavnog suda, slijedi nam produbljivanje političke i institucionalne krize.
– I rizik da se izborni proces ne može dovesti do kraja. Konačno, bojim se da kod ovakvih političkih partija možemo i dalje imati nefunkcionalan Ustavni sud, ili ćemo dobiti Ustavni sud koji će biti partijski. I jedno i drugo je loše rješenje, posebno zbog činjenice da se na prethodna dva oglasa javilo dovoljno stručnih kandidata koji su trebali da budu izabrani – kazao je Radulović.
Ustavni sud je bez kvoruma od 13. septembra, kada je sudija Miodrag Iličković stekao uslov za penziju. Pred najvišom sudskom instancom nalazi se oko 3.000 predmeta, od kojih su neki i iz 2016. godine.
Sudije Ustavnog suda Skupština bira na 12 godina, a za njihov izbor, kao i za članove Sudskog savjeta (SS) i Vrhovnog državnog tužioca (VDT), potrebna je dvotrećinska/tropetinska podrška poslanika.