Marti Ahtisari, nekadašnji predsjedenik Finske i specijalni izaslanik UN za Kosovo i Metohiju, preminuo je u 86. godini. Ovaj finski diplomata Srbima je napoznatiji po takozvanom Ahtisarijevom plani za KiM koji je bio i uvod u proglašenje nezavisnosti tzv. Kosova. Naš narod dobro pamti i njegove izjave o takozvanoj „istorijskoj krivici“ našeg naroda zbog situacije na KiM i politike koju je vodio Slobodan Milošević.
Ahtisari u svojim sjećanjima ratnim danima u SRJ, objavljenim u knjizi „Misija u Beogradu“, pominje da se u jednom trenutku u dijelu međunarodne zajednice, usred bombardovanja, razmišljalo čak da se pregovori oko postizanja mirovnog sporazuma vode sa Milanom Milutinovićem, a ne sa Slobodanom Miloševićem, pisao je ranije nedeljnik „Vreme“, dodajući da se to dopalo tadašnjem francuskom predsedniku Žaku Širaku i njemačkom kancelaru Gerhadu Šrederu, piše „Kurir“.
Sve je palo u vodu onog trenutka kada je iz Haga stigla vijest da je Luiz Arbur i Milutinovića stavila na listu optuženih.
– To je potkopalo naš rezervni plan da razgovaramo sa njim umjesto sa Miloševićem – rekao je tada Ahrtisari.
Takođe, izjava Martija Ahtisarija iz 2006, koji je poručio vlastima u Beogradu da politika koju je vodio Slobodan Milošević mora biti uzeta u obzir prilikom odlučivanja o statusu Kosova, izazvala je burne reakcije u Srbiji.
Nekadašnji koordinatori državnog pregovaračkog tima Leon Kojen i Slobodan Samardžić ocjenili su da je takvim stavom Ahtisari pregovore o budućnosti Kosova učinio težim i neizvjesnijim. U pisanoj izjavi oni su upozorili da je Ahtisarijevo uporno pripisivanje istorijske krivice srpskom narodu i državi nespojivo sa mandatom izaslanika UN.
pogled.me