Nakon što su se u Hrvatskoj u toku pandemije hvalili dobrim rezultatima nautičkog sektora, stigla je godina otrežnjenja. Naime, iz segmenta nautičkog čartera već neko vrijeme stižu upozorenja kako bi rezultati za mjesec jul mogli podbaciti, „Jutarnji“ se uvjerio da su te sumnje bile tačne.
Prema podacima koje im je dostavila Hrvatska turistička zajednica, nautika je u julu ostvarila pad broja noćenja u iznosu od pet odsto, odnosno dolazaka u iznosu od četiri odsto u odnosu na lani, dok je rezultat u prvih sedam mjeseci tek neznatno bolji nego 2022. godine.
Tačnije, u dosadašnjem dijelu godine, dakle, prvih sedam mjeseci, noćenja su rasla tek dva, a dolasci jedan odsto, što znači da Hrvatsku zasad spašava dobra predsezona, ali u glavni dio sezone ušli su s problemima koji bi se, ako ih ne riješe, dodatno mogli manifestovati i narednih godina.
Visoke cijene
Kako je za „Jutarnji list“ pojasnio direktor udruženja nautičkog turizma pri HGK, Paško Klisović, već je neko vrijeme izvjesno kako će nautika u julu bilježiti minus, koji se uglavnom pripisuje nekolicini faktora.
„Prvi su vremenske nepogode tokom juna, u kojemu se obično događaju rezervisanja za jul, a koji je ove godine podbacio, kao i činjenica da su neke destinacije, poput Grčke, posljednje četiri godine davale podsticaje za ulaganje u brodove, što se posljedično prelilo i na Hrvatsku, koja je ostala bez dijela gostiju“, kaže Klisović.
Ipak, onaj najvažniji razlog odnosi se na nerealno podizanje cijena, posebno roba i usluga u nadležnosti države ili jedinica lokalnih samouprava, koje su prouzrokovale da Hrvatska postaje sve manje atraktivna i priuštiva uobičajenim emitovnim tržištima. A ona, barem kad je u pitanju glavna sezona, sve teže mogu pratiti hrvatske cijene.
Osjetljiva tržišta
„Nisam od onih koji se zalažu za slikanje računa i divljanje protiv cijena restorana u Hrvatskoj, ali činjenica je kako su ove sezone u Hrvatskoj poskupile brojne usluge na koje se nadovezuje nautički turizam, a koje su uglavnom u rukama države. Tu prije svega mislim na cijene ulaznica za nacionalne parkove te parkove prirode, koje su značajno otišle gore, kao i cijene vezova i ostalih usluga u marinama“, kaže Klisović.
Dodaje kako se pokazuje da dosadašnja emitovna tržišta – a riječ je uglavnom o austrijskom, njemačkom, poljskom i češkom – teško mogu pratiti rast tih cijena, te kako je potrebno napraviti iskorak prema cjenovno manje osjetljivim tržištima.
„Tu mislim prije svega na tržišta Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Novog Zelanda, koja trenutno nisu pretjerano zastupljena. Nautika je niša koja u odnosu na ostatak turizma čini udio od možda četiri odsto, ali čije goste treba maziti i paziti“, pojasnio je Klisović te dodao kako se nada da će u razgovoru s nadležnim institucijama uspjeti pronaći neko rješenje, donosi „Jutarnji List“.
pogled.me