Pitanje prisustva turskih kriminalnih krugova u Crnoj Gori ponovo je aktuelizovano proteklih dana nakon napada u naselju Zabjelo, ali, prema dostupnim podacima, dolazak ovih struktura traje već godinama.
Kako podseća Borba, koreni problema sežu pre promene vlasti, kada su vlade koje je većinski predvodila Demokratska partija socijalista (DPS), faktički afirmisale kontroverzne biznismene iz Turske – među kojima su bili i pojedinci potraživani od strane turskih i ruskih državnih organa.
Sedat Peker – narko-bos na svadbi Đukanovićevog sina
Jedan od najpoznatijih među njima jeste Sedat Peker, turski narko-bos poznat po trgovini kokainom, koji je bio gost na svadbi sina bivšeg predsednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Peker se nakon bekstva iz Turske skrivao u Crnoj Gori, gde je, prema izvorima, imao bliske kontakte sa azerbejdžanskim milijarderom Telmanom Ismailovim, kojem je 43. Vlada Crne Gore, na čelu sa Dritanom Abazovićem, odobrila državljanstvo.
Sastanak u Vladi i prijem kod potpredsednika Husovića
Veze turskih „biznismena“ sa tadašnjim vlastima išle su toliko daleko da je 2019. godine Peker ušao u zgradu Vlade Crne Gore, gde ga je, prema dostupnim snimcima, dočekao tadašnji potpredsednik Rafet Husović.
Na upite novinara Vijesti da li je tog dana bio povećan nivo bezbednosti u zgradi Vlade, iz kabineta tadašnjeg premijera Duška Markovića nije stigao odgovor.
Iz Husovićevog kabineta su saopštili da je sastanak bio „isključivo informativnog karaktera“, objašnjavajući da se radilo o grupi turskih investitora koji su „boravili više dana u Crnoj Gori i želeli da se upoznaju sa mogućnostima ulaganja“.
„Potpredsednik Husović upoznao je goste sa mogućnostima za investiranje u oblasti građevine, turizma i poljoprivrede. S obzirom na to da su investitori boravili više dana u Crnoj Gori, nismo se bavili njihovom proverom u smislu koji ste naveli u pitanju“, naveli su tada iz kabineta potpredsednika Vlade.
Peker se pohvalio susretom na Instagramu
Sedat Peker se ubrzo pohvalio objavom na svom Instagram profilu, gde je objavio video snimak dolaska u zgradu Vlade i fotografije sa ministrom saobraćaja Osmanom Nurkovićem.
U tom periodu Pekeru je u Turskoj suđeno za niz teških krivičnih dela – od organizovanja kriminalne grupe i trgovine drogom, do pokušaja ubistva.
Povezanost sa slučajem „Ergenekon“ i osude u Turskoj
Peker je bio jedan od optuženih u čuvenom slučaju „Ergenekon“, u kojem su se teretili visoki vojni i politički zvaničnici za pokušaj oružane pobune protiv predsednika Redžepa Tajipa Erdogana i njegove partije.
Suđenje je trajalo pet godina, a obuhvatilo je 275 osoba – među kojima su bili generali, političari, advokati i novinari.
Peker je bio optužen za pokušaj ubistva, organizovani kriminal i posedovanje oružja, ali je nakon višemesečnog pritvora oslobođen.
Podrška Erdoganu i povratak u javnost
Nakon izlaska iz zatvora 2014. godine, Peker je, prema pisanju portala Ahval, postao otvoreni pristalica predsednika Erdogana i njegovih politika.
Svetski mediji opisivali su ga kao „tvrdo-linijaškog turskog nacionalistu“ koji je na političkim skupovima držao govore podrške Erdoganu i Partiji pravde i razvoja.
Otvorena pitanja bez odgovora
Iz kabineta bivšeg premijera Duška Markovića nikada nije stigao odgovor na pitanja:
– Da li je Peker zvanično posetio predstavnike Vlade?
– Na čiji predlog je poseta organizovana i sa kim je sve razgovarao?
– Da li je potpredsednik Husović bio upoznat sa njegovom kriminalnom prošlošću?
– Da li su savjetnici iz njegovog kabineta upozorili na to s kim se sastaje?
Ono što je poznato jeste da je Peker tada bio gost Telmana Ismailova, azerbejdžanskog milijardera čiji se sin Alekper Ismailov dovodio u vezu sa upravljanjem kockarnicom „Casino Avala“ u Budvi.
Ismailov i ruske poternice
Ruski portal CrimeRussia ranije je objavio da Telmana Ismailova potražuju ruske vlasti zbog pokušaja ubistva pevača Avrama Rusa, kao i za organizovanje ubistava dvojice biznismena.
Ismailov je navodno sponzorisao karijeru Avrama Rusa, a prema izveštajima ruskih medija, tereti se i za više slučajeva nasilja i finansijskih prevara.
Zaključak
Priča o prisustvu turskih kriminalnih struktura u Crnoj Gori ne počinje današnjim incidentima. Ona pokazuje da su godinama unazad postojale duboke veze između stranih kriminalnih krugova i domaćih političkih struktura, koje su te kontakte pravdale „investicionim potencijalima“.
U svetlu aktuelnih događaja, ta pitanja ponovo izlaze na površinu – i zahtevaju odgovornost, proveru i transparentnost od strane državnih institucija.




