– Riječ je o krizi koja zahtjeva hitno djelovanje, čak i tokom trajanja sukoba, zato što nas je slično iskustvo iz drugih ratnih zona naučilo da prekasno odgovaranje na opasnost tog tipa može imati izuzetno negativne dugoročne posljedice ne samo za lokalne civile, već i za cijeli svijet – piše u otvorenom pismu dotičnih institucija.
O čemu se zapravo radi? Ukrajinski radnici Zavoda za javno zdravstvo sproveli su istraživanje u tri regionalne bolnice – Trnopolju, Hmeljnickiju i ukrajinskoj Vinici. Od 353 ispitana pacijenta, ispitivači su kod njih 50, odnosno 14 odsto, otkrili infekcije koje su dobili toekom boravka u zdravstvenim ustanovama.
Od zaraženih pacijenata, njih čak 60 posto imalo je patogen otporan na široki spektar medikamenata. Radi poređenja, prije rata se radilo o trendu koji je bio oko 6 odsto. Preliminarnom detekcijom problema ustanovljen je niz propusta, od higijene ruku zdravstvenih radnika koji saniraju rane zadobijene na bojištima, do „višestrukih izazova“ u opremi laboratorija i operacijskih sala. Takođe, procjena biosigurnosti na „suboptimalnom je nivou“.
Poseban izvještaj američkog CDC-a iz avgusta navodi da je samo kod jednog ukrajinskog pacijenta nađeno čak šest zasebnih bakterija otpornih na lijekove. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da takve infekcije smatraju jednom od najvećih opasnosti za globalno javno zdravstvo. Naime, prema podacima iz 2019. zbog toga je umrlo više od milion ljudi širom svijeta.
Jutarnji.hr