Korišćenje vještačke inteligencije (AI) sve više transformiše svijet novinarstva na mnogo načina, od automatizacije rutinskih zadataka do generisanja vijesti i prepoznavanja trendova. S porastom digitalnih podataka i povećanom potražnjom za novostima u stvarnom vremenu, medijske organizacije sve više koriste AI kako bi im pomogao da brže i učinkovitije proizvode sadržaj. Iako neki strahuju da će AI zamijeniti ljudske novinare, mnogi stručnjaci vjeruju da AI zapravo može poboljšati kvalitet i tačnost izvještavanja, pružajući nove uvide i perspektive. U ovom tekstu istražujemo neke od načina na koje se AI koristi u novinarstvu, te potencijalne prednosti i izazove koji dolaze s ovom novom tehnologijom.
Početak ovog teksta je napisao čatbot koji je, na upit, za manje od deset sekundi završio zadatak.
Novinska agencija Associated Press (AP) počela je u junu 2014. godine da koristi vještačku inteligenciju za stvaranje sadržaja tj. članaka iz oblasti finasija. Postavili su urednike za automatizaciju, koji kontrolišu objavu vijesti.
Danas, čatbotovi mogu da se „bave“ jednostavnijim novinarskim formama, transkribovanjem intervjua, uređivanjem fotografija, filtriranjem korisničkih komentara…
Mogu li roboti zamijeniti i novinare?
Da čatbot ne može biti konkurencija novinarima, naročito ne onima koji se bave ozbiljnim novinarstvom, smatra novinarka „Vijesti“ Željka Vučinić.
„Za pisanje teksta nijesu dovoljni samo podaci sa interneta, već je potreban mnogo dublji i predaniji rad. Podaci sa interneta mogu biti dobra premisa za pisanje teksta, ali za njegovu dalju razradu, dobijanje neophodnih informacija za tekst, pisanje i dolazak do finalnog proizvoda potrebna je komunikacija sa ljudima – sagovornicima“, kaže Vučinićeva za Portal Javnog servisa.
Ocjenjuje da čatbot ima potrebno znanje, ali ne i oštrinu ljudskog uma da prepozna eventualnu manipulaciju.
Novinarska etika je, ukazuje Vučinićeva, odavno na ispitu, a ubrzani razvoj digitalnih tehnologija, pokazao je da je pravi izazov izgraditi i očuvati povjerenje javnosti.
„Novinar profesionalac će se uvijek držati novinarske etike, na šta je Kodeksom, ali i moralnim postulatima, i obavezan, a čatbot je baš to – bot, koji se ne može staviti u poziciju onoga o kome pišete, niti se zapitati: ‘Da li je etički da neko ovako nešto piše o meni?'“, dodaje ona.
Na pitanje koliko novinarima znači upotreba AI u svakodnevnim zadacima, Vučinićeva kaže:
„Da bi bili u korak sa vremenom i onim što tržište traži, i novinari se moraju prilagođvati i upijati nova znanja, usvajati nove vještine, koristiti brojne alate. Ukratko – držati korak sa novim tehnologijama koliko je to moguće. Vještačka inteligencija u ovom dijelu novinarima može olakšati svakodnevni posao, baš na primjeru transkribovanja intervjua i slično. Naravno da je to potrebno provjeriti i nakon što vještačka inteligencija ‘odradi’ posao, jer ispod onoga što napišete biće vaš potpis.“
Ni novinarka Televizije Crne Gore (TVCG), Milica Kapa, još nije počela da koristi vještačku inteligenciju pri izradi priloga. Oni koji se oslanjaju na nju, smatra, vjerovatno imaju razloge za to.
„S obzirom na to da su podaci kojima raspolaže tehnologija zasnovana na vještačkoj inteligenciji ograničeni, a često i netačni, smatram da još uvijek ne može predstavljati konkurenciju tradicionalnom novinarstvu. Posebno ne ukoliko novinari svoj posao obavljaju poštujući profesionalne standarde i etički kodeks, samim tim jasno je da imaju veći kredibilitet od čatbota“, kaže Kapa.
Ističe da je na novinarima da opravdaju povjerenje i otklone bilo kakvu opasnost koju AI može predstavljati po novinarsku etiku.
Novinar „Pobjede“, Duško Mihailović, takođe smatra da čatbotovi ne mogu biti konkurencija novinarima u pravom smislu riječi jer je, kako kaže, kontekst ono što čini novinarstvo.
„Vještačka inteligencija, makar za sada, ipak funkcioniše na principu inputa, odnosno podataka kojoj joj mi stavimo na raspolaganje, kao uostalom i svaki drugi softver. Za kontekst je još uvijek neophodan ljudski um, a puko prenošenje informacija svakako nije novinarstvo“, kaže Mihailović.
AI tehnologija, dodaje, može biti vrlo korisna za novinare u svakodnevnom radu.
„Neki procesi se mogu automatizovati i uštedjeti vrijeme, kako bi se novinari brže fokusirali na samo pisanje. Upotreba AI može omogućiti novinarima da više vremena posvete istraživanju i pisanju složenijih novinarskih formi, poput analitičkih članaka i reportaža, a takođe nam može pomoći da otkrivamo nove priče i trendove koji bi inače mogli proći neprimijećeno.“
Otpuštanja novinara, angažovanje softvera?
Novinarke su saglasne da mašine, ma koliko bile savremene, ne mogu zamijeniti kvalitet i vještine ljudi u redakcijama.
„Tek će se pokazati da li je cilj da se rad u redakcijama poboljša uz pomoć vještačke inteligencije, ili je ona samo izgovor da se dodatno otpuštaju novinari“, kaže Vučinićeva na pitanje o finansijski opravdanim otpuštanjima novinara, a angažovanju softvera.
Kapa smatra da je velikim medijskim kućama sigurno lakše cenzurisati softver nego novinara koji svoj posao obavlja profesionalno.
„Vjerujem da tehnologija zasnovana na vještačkoj inteligenciji ne može zamijeniti sve kvalitete i vještine koje ljudi donose u redakciju. Može samo da im pomogne da posao završe brže i lakše. Rješenje vidim u kolaboraciji, odnosno da tehnologija treba služi čovjeku, a nikako da ga zamjenjuje“, zaključuje novinarka TVCG.
„Novi oblik života“
Komunikolog i psiholog Radoje Cerović, u izjavi za PR Centar, kazao da je vještačka inteligencija apsolutno globalni fenomen i zasigurno najveća tehnološka revolucija, koja će zahtijevati transformaciju privrede, pa čak i malih preduzeća.
“Nova rješenja zahtijevaju široku participaciju i upoznatost, a ne samo jednu glavu koja razmišlja”, dodao je on.
Poručio je i da će se od ljudi svakako tražiti nova forma informatička, ali medijska pismenost, kako bi na najbolji način mogli da iskoriste mogućnosti ove tehnologije.
Cerović je rekao da će taj “novi oblik života”, koji bi mogao da postane dramatično inteligentniji od ljudi, uticati na svaku poru funkcionisanja poslovnih sistema i zahtijevaće od čovjeka novu etiku, kao i potrebu za donošenjem etičkih kodeksa koji će definisati ovu oblast.
“Moram da podsjetim da je čovjek uvijek pred novim stvarima zarezao i sjećam se nekog članka iz britanskih novina koji je pisao da će zbog izuma telefona svi postati izolovani i da se niko više neće družiti, pa se to, kao što vidimo, nije desilo”, ukazao je Cerović.
pogled.me