Amerikanci danas izlaze na 60. predsjedničke izbore u svojoj istoriji, a cio svijet čeka njihov neizvestan ishod koji će uticati na niz globalnih sukoba i kriza.
Istovremeno se bira i novi saziv Kongresa i trećina Senata.
Odlukom Kongresa iz 1845. godine predsjednički izbori održavaju se u utorak nakon prvog ponedeljka u novembru. Sjedinjene Države tada su još bile većinom agrarno društvo, pa je izbor novembra omogućavao mnogim Amerikancima da stignu na biračka mjesta nakon jesenje setve i prije zime. Pošto je nedelja bila Božji, a sreda pijačni dan, izbor je pao na utorak.
Neizvjesna trka
Američki birači i dalje su podjeljeni u izboru između republikanca Donalda Trampa i demokratkinje Kamale Haris, a ankete pokazuju neizvjesnu trku.
Tramp, 78-godišnji republikanac, milijarder i bivši predsjednik, tokom kampanje je preživio dva pokušaja atentata, samo nekoliko nedjelja nakon što ga je porota u Njujorku proglasila krivim zbog falsifikovanja dokumenata, čime je postao prvi bivši američki predsjednik osuđen za krivično djelo.
Haris je u julu neočekivano postala kandidatkinja svoje stranke i time dobila priliku da postane prva američka predsjednica, nakon što je aktuelni predsjednik Džo Bajden odustao od trke posle lošeg nastupa u debati i pritiska stranke da se povuče.
Ankete pokazuju da su dva kandidata izjednačena na nacionalnom nivou, ali i u 'prevrtljivim' saveznim državama, tzv. "swing states". Više od 77 miliona Amerikanaca već je dalo svoj glas, ali izborni dan pokazaće čija je kampanja bila uspješnija u motivaciji za izlazak na biračka mjesta.
Poslednjih dana kampanje obje strane preplavile su društvene mreže i tradicionalne medije poslednjim krugom propagande, ali i volonterima koji kucaju na vrata potencijalnih glasača.
Pogled.me/Blic
