Izostanak zvaničnih informacija o saslušanju otvara dileme o transparentnosti rada institucija i jednakom tretmanu svih pred zakonom
Bivši predsjednik i dugogodišnji premijer Crne Gore Milo Đukanović saslušan je u Specijalnom državnom tužilaštvu u okviru istrage koja se vodi zbog navoda da Agenciji za sprečavanje korupcije nije prijavio ručne satove čija se vrijednost procjenjuje na oko 225 hiljada eura. Sama činjenica saslušanja izazvala je snažan interes javnosti, ali i niz pitanja na koja do danas nema jasnih odgovora.
Prije svega, ostalo je nejasno kako je jedan od najpoznatijih političara u zemlji mogao da se pojavi u SDT-u bez gotovo ikakve javne najave i bez vidljivog prisustva medija. U praksi, dolasci i saslušanja visokih funkcionera uglavnom su predmet zvaničnih saopštenja, makar zbog transparentnosti i povjerenja javnosti u postupak. U ovom slučaju takva komunikacija je izostala, što je otvorilo dilemu da li su institucije propustile da pravovremeno informišu javnost ili je odlučeno da se cijeli proces vodi daleko od pažnje.
Dodatno pitanje odnosi se na jednak tretman pred zakonom. U brojnim drugim predmetima javnost je svjedočila snimcima privođenja, saopštenjima u realnom vremenu i detaljnim informacijama o postupcima protiv funkcionera nižeg ranga. Zbog toga se nameće dilema da li se u slučaju Đukanovića primjenjuju drugačiji standardi i da li takva percepcija šteti kredibilitetu institucija koje bi morale da pokažu potpunu nepristrasnost.
Slučaj satova, iako formalno imovinsko-pravne prirode, ima širi politički i institucionalni značaj. On testira sposobnost sistema da vodi postupke protiv najmoćnijih aktera bez selektivnosti i bez potrebe za medijskim spektaklom, ali istovremeno uz obaveznu transparentnost.
Upravo ta ravnoteža – između profesionalne diskrecije i javnog interesa – sada je u fokusu. Ako javnost ne dobija jasne informacije, prostor popunjavaju spekulacije, a svaka nedorečenost dodatno produbljuje sumnju da li su svi građani zaista jednaki pred zakonom.
Zato ključno pitanje nije samo šta će biti epilog istrage, već i kako se ona vodi. Jer povjerenje u pravosuđe ne gradi se presudama, već osjećajem da pravila važe jednako za sve – bez obzira na funkciju, uticaj ili političku težinu.
Pogled.me/Borba.me
Bonus video:
Komentari (0)