Poslanici opozicionih partija i klubova, ali i pojedini predstavnici vlasti, predali su Skupštini Crne Gore prijedlog za razrješenje Andrije Mandića sa funkcije predsjednika parlamenta, navodeći da je svojim djelovanjem narušio ugled institucije i međunarodni kredibilitet države.
Kao neposredan povod za pokretanje inicijative navode Mandićevo javno saučešće povodom smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog pred međunarodnim sudom za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine.
Prijedlog za razrješenje potpisalo je ukupno 35 poslanika.
Najviše potpisa iz DPS-a
Najviše potpisa dolazi iz Demokratske partije socijalista (DPS) – ukupno 16. Inicijativu su potpisali Andrija Nikolić, Danijel Živković, Nermin Abdić, Oskar Huter, Aleksandra Vuković-Kuč, Ivan Vuković, Jevto Eraković, Abaz Dizdarević, Sonja Popović, Nikola Milović, Zoja Bojanić-Lalović, Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Aleksandra Despotović, Elvir Zvrko i Nela Savković-Vukčević.
Iz Bošnjačke stranke (BS) prijedlog je podržalo šest poslanika: Amer Smailović, Kenana Strujić-Harbić, Mirsad Nurković, Edina Dešić, Jasmin Ćorović i Adel Omeragić.
Četiri potpisa dali su poslanici Građanskog pokreta URA – Zoran Mikić, Dritan Abazović, Milena Vuković i Mileta Radovanić.
Iz Evropskog saveza potpisnici su Boris Mugoša, Branislav Nenezić i Nikola Zirojević.
Inicijativu su podržali i Adrijan Vuksanović i Mehmed Zenka, kao i nezavisni poslanici Nikola Janović i Miodrag Laković. Među potpisnicima su i Artan Čobi i Ilir Čapuni.
„Nespojivo sa odgovornošću predsjednika parlamenta“
U obrazloženju inicijative navodi se da funkcija predsjednika Skupštine podrazumijeva posebnu političku i institucionalnu odgovornost, kao i obavezu očuvanja ugleda parlamenta.
„Iskazivanje pijeteta prema pravosnažno osuđenom ratnom zločincu, posebno prema licu osuđenom za genocid u Srebrenici, nespojivo je sa odgovornošću koju nosi funkcija predsjednika parlamenta države koja je dužna da poštuje presude međunarodnih sudova, njeguje kulturu sjećanja i doprinosi pomirenju i dobrosusjedskim odnosima“, navodi se u prijedlogu.
Podnosioci smatraju da činjenica da je Mandić saučešće uputio u lično i partijsko ime ne mijenja njegovu institucionalnu odgovornost, budući da istovremeno obavlja funkciju predsjednika Skupštine.
Pozivaju se i na reakcije iz EU i Hrvatske
U obrazloženju se ukazuje i na reakcije evropskih partnera Crne Gore nakon Mandićevog postupka.
Navodi se da je Evropska komisija poručila da veličanje ratnih zločinaca nije u skladu sa evropskim vrijednostima, dok je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Mandićevo izražavanje saučešća ocijenilo neprihvatljivim i protivnim vrijednostima Evropske unije.
„Kada postupak predsjednika Skupštine jedne države kandidata proizvodi ovakve reakcije institucija Evropske unije i susjedne države članice, onda se on više ne može predstavljati kao pitanje njegovih ličnih ili partijskih uvjerenja“, navode podnosioci.
Prema njihovom stavu, riječ je o pitanju političke odgovornosti za ugled parlamenta i posljedice koje postupci njegovog predsjednika mogu imati po državne interese i evropski put Crne Gore.
Tvrde da nije riječ o izolovanom slučaju
U prijedlogu se navodi da posljednji događaj, prema ocjeni potpisnika, nije izolovan slučaj, već nastavak načina obavljanja funkcije zbog kojeg je pitanje Mandićeve političke odgovornosti već dva puta pokretano u aktuelnom sazivu.
Kao primjere navode organizaciju rada parlamenta i ostvarivanje njegove kontrolne funkcije, odnos prema državnim praznicima i simbolima Crne Gore, kao i, kako tvrde, korišćenje funkcije predsjednika Skupštine za promociju političkih i ideoloških stavova.
Posebno kritikuju način na koji je usvojen Zakon o oružju i municiji, navodeći da je 31. jula vraćen na dnevni red neposredno pred ponoć i usvojen pred sam istek redovnog zasijedanja.
Podnosioci inicijative zamjeraju Mandiću i izostanak čestitke povodom 21. maja – Dana nezavisnosti, kao i način organizovanja pojedinih manifestacija pod pokroviteljstvom Skupštine.
„Pređena je granica“
U obrazloženju se naglašava da Crna Gora ulazi u odlučujuću fazu evropskih integracija i da članstvo u Evropskoj uniji, osim ispunjavanja tehničkih uslova, podrazumijeva posvećenost evropskim vrijednostima, suočavanju s prošlošću, poštovanju presuda međunarodnih sudova i dobrosusjedskim odnosima.
„Zbog toga smatramo da je posljednjim postupkom predsjednika Skupštine pređena granica nakon koje pitanje njegove odgovornosti više ne može biti relativizovano potrebom očuvanja parlamentarne većine ili političke stabilnosti“, navodi se u prijedlogu.
Potpisnici zaključuju da Mandić, zbog načina na koji obavlja funkciju, a posebno zbog postupka povodom smrti Ratka Mladića, nema politički i institucionalni kredibilitet koji smatraju neophodnim za obavljanje funkcije predsjednika Skupštine.
Na kraju su pozvali ostale poslanike da podrže prijedlog za razrješenje Mandića.
Bonus video:
Komentari (0)